Vrijeme promjena nabolje

Krešimir Dolenčić izrekao je osnovne postavke svoga viđenja budućnosti Igara i kao festivala te posebno njegova dramskog programa koji je kreirao. Pažljivim čitanjem njegovih misli itekako se uočava ono novo što donosi. A razmišlja ovako:

„Vrijeme je promjena.”

U mjesecu prosincu i većim dijelom siječnja kulturna događanja u Dubrovniku uglavnom spavaju zimski san, dok Grad zalijevaju dosadne kiše većinom pod utjecajem đenovske ciklone. I ove je zime bilo tako.

No u to vrijeme nedogađanja neke se često bitne pojedinosti ipak događaju.

Mladen Tarbuk, Andro Vlahušić, Krešimir Dolenčić, Andrea Zlatar Violić, Nikola Dobroslavić i Ivana Medo Bogdanović

Kao što se i očekivalo, a u skladu s propisima kojima je uređeno djelovanje festivala od nacionalnoga značenja i posebnog interesa Republike Hrvatske, ministrica kulture imenovala je 17. prosinca 2012. Krešimira Dolenčića za novog intendanta Dubrovačkih ljetih igara te na njegov prijedlog i Mladena Tarbuka za intendantova pomoćnika za glazbeni program. Intendant vodi program Igara. Program nacionalnoga festivala propisima je odijeljen od organizacijskih, administrativno-stručnih, financijskih, tehničkih i drugih poslova te organiziranja Igara, pa tim poslovima ne rukovodi intendant već ravnatelj javne ustanove koja se jednako zove – Dubrovačke ljetne igre. Ravnatelja te ustanove, koja ima sjedište u Dubrovniku, imenuje dubrovačko Gradsko vijeće na temelju javnoga natječaja. Kako su dosad te dvije funkcije bile u personalnoj uniji, jer je Ivica Prlender bio i intendant i ravnatelj javne ustanove, Dolenčićevim imenovanjem za intendanta nije prestala Prlenderova dužnost ravnatelja javne ustanove čiji je program kao intendat vodio. Kako je Prlender osnovano ustrajavao da intendant i ravnatelj budu ista osoba, nakon Dolenčićeva nastupa intendantske dužnosti podnio je zahtjev dubrovačkom Gradskom vijeću da ga se razriješi prije istjeka (u proljeće 2014) funkcije ravnatelja.

Dana 28. siječnja tom zahtjevu udovoljeno je te je prihvaćen i Prlenderov prijedlog da se za vršiteljicu dužnosti ravnatelja, do izbora po natječaju, imenuje Ivana Medo Bogdanović, voditeljica za odnose s javnošću Dubrovačkih ljetnih igara. Tako je otklonjena opasnost da Gradsko vijeće ponovi nešto od onoga što je učinjeno pri izboru ravnatelja Umjetničke galerije, a Igrama omogućeno da nastave pripreme za 64. sezonu, koje je Krešimir Dolenčić kao novi intendant započeo s dolaskom na tu dužnost.

Pretprogram 64. festivalske sezone

U skladu s dosadašnjom praksom, u sklopu feste Sv. Vlaha i Dana grada Dubrovnika, 2. veljače predstavljen je pretprogram 64. festivalske sezone. U prepunoj dvorani Festivalske palače program su novinarima, prijateljima i poštovateljima Igara predstavili novi intendant Krešimir Dolenčić i novi direktor glazbenoga programa Mladen Tarbuk. Na predstavljanju su bili i prisutnima se, uz iskazanu potporu novom intendantu, kao i izraženu zahvalnost Ivici Prlenderu, također nazočnu dosadašnjem intendantu, obratili ministrica kulture RH Andrea Zlatar Violić, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.

Krešimir Dolenčić izrekao je osnovne postavke svoga viđenja budućnosti Igara i kao festivala te posebno njegova dramskog programa koji je kreirao. Pažljivim čitanjem njegovih misli itekako se uočava ono novo što donosi. A razmišlja ovako:

„Vrijeme je promjena. Naravno, ne samo onih mjerljivih brojkama, granicama, stjecanjem, natjecanjem i pretjecanjem. Vrijeme je promjena nabolje, mijene koja iznova preslaže ovaj svijet u jednu bolju cjelinu. Želim da Dubrovačke ljetne igre ponovno potraže jedan danas nevidljivi Grad. Ovaj naš Festival velika je slagalica u kojoj se svaki dio slaže s onim drugim, pa tako postoji nevjerojatno mnogo mogućnosti, a opet na nama je da izaberemo i složimo svoju cestu u Gradu. I baš zbog toga što je Dubrovnik oduvijek bio ispred svoga vremena, to je mjesto u kojem se vrijedi zapitati – što je to uopće Festival? Komu služi? Komu se obraća? Gdje se nalazi? Inercija svakodnevlja koja nas nosi zaboravlja upravo ta, osnovna pitanja, pa tako nostalgično prizivamo prošlost i stareći unaprijed optužujemo budućnost. Treba sastaviti jedan novi Grad, jednu novu, nevidljivu mapu, novu cestu i ponuditi takvu slagalicu kao moguću sliku nas samih. Priredbe po gradu, glazba posvuda, interakcija s publikom, posjetiteljima i stanovnicima. Festival koji otkriva svijet kao dijete naša je nevidljiva cesta čiopa. Umjetnički program, namjerno ga ne dijeleći na glazbeni, dramski, plesni, filmski, kniževni, likovni, medijski... ima želju pozvati da u njemu sudjeluju i gosti i slučajni namjernici i nova-stara publika i stanovnici ovog grada. Festival čija će sveukupnost i cjelina biti prikazana u svakom njegovom dijelu, kao neki hologram, onaj je san koji ćemo pokušati odsanjati.“

Brojna gostovanja

Dramski program obuhvaća tri pemijere, tri reprizne predstave, jednu dramsku obnovu te dva gostovanja. Premijerni program otvorit će autorski projekt Bobe Jelčića i Nataše Rajković Allons enfants. Boris Bakal i Bacači sjenki potpisuju projekt Otac hrabrost, nastao na tragu Brechtova teksta i njegovih političko-kazališnih namjera. Platonovu monodramu Sokratova obrana na Lovrjencu postavit će slovenski redatelj Tomi Janežič. Vojnovićev Ekvinocijo, premijerno izveden 2004. godine na 55. igrama na Lokrumu u režiji Joška Juvančića i izvedbi Festivalskoga dramskog ansambla, vraća se na program nakon pet godina. U repriznom dramskom programu tri su uspješnice: Stullijeva Kate Kapuralica redatelja Darija Harjačeka, Dantonova smrt Georga Büchnera u režiji Olivera Frljića te Euripidov antički klasik Medeja u režiji Tomaža Pandura.

Dramska gostovanja uključuju najbolju predstavu prošle hrvatske kazališne sezone Unterstadt Ivane Šojat-Kuči u režiji Zlatka Svibena. Slavuj dramaturginje i redateljice Lee Delong i u izvedbi Triko Cirkus Teatra prva je cjelovečernja klaunska predstava za odrasle u Hrvatskoj. Program uključuje i nastupe Triko Cirkus Teatra s nizom ulično-kazališnih izvedbi. Projekt je work in progress u tri faze po sedam dana, a izvođači su pet klaunova-cirkuskih artista i dva glazbenika. U koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara, Collectife Lodgea 22 iz Lyona i Art radionice Lazareti, Saša Božić i Petra Hrašćanec postavit će suvremeni ples The Beatles, koji je zadnji dio trilogije koju još čine Love will tear us apart i Boys don’t cry, a Slovensko narodno gledališče iz Maribora gostuje s hvaljenim Prokofjevljevim baletom Romeo i Julija u koreografiji Valentine Turcu.

Glazbeni dio programa počiva na razdjelnici stoljeća: 1813–1913–2013. U tih dvije stotine godina europska je glazba znatno promijenila svoje lice te je pokušala, od umjetnosti primjenjivane u raznim društvenim prigodama, postati apsolutna umjetnost. U tom pokušaju preobražaja bitnu su ulogu odigrali Verdi i Wagner, rođeni 1813, te dva djela praizvedena oko 1913, Posvećenje proljeća Igora Stravinskog i Ravelov Daphnis et Chloe. Prizore iz Verdijevih opera i Wagnerovih glazbenih drama izvest će Simfonijski orkestar Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu i brojni solisti pod ravnanjem Ire Levina, a program 1913. – Posvećenje glazbe izvest će Simfonijski orkestar Mađarske radiotelevizije i Kodály filharmonijski zbor iz Debrecena pod ravnanjem Mladena Tarbuka. Tu je i London Sinfonietta, kao i više nastupa Dubrovačkoga simfonijskog orkestra. Klavirske recitale priredit će pijanist Gergely Bogányi i pijanistica Elena Baškirova. Mezzosopranistica Dubravka Mušović Šeparović u pratnji Đorđa Stanettija obilježit će 150. obljetnicu rođenja Milke Trnine. Ansambl Dialogos i Katarina Livljanić izvest će glazbenu monodramu Judita. To su tek neki sudionici.

U programu je i Mozartova opera Cosě fan tutte u parku Umjetničke škole u režiji Sally Burgess i izvedbi Dubrovačkoga simfonijskog orkestra pod dirigentskom palicom Olivera Gilmoura. U sklopu popratnoga programa Mani Gotovac jednom će tjedno voditi projekt Pisci po miru. Filmski program u suradnji s Kinematografima Dubrovnik uključivat će projekcije u ljetnim kinima Jadran i Slavica. Likovne izložbe u Sponzi i dalje su sastavnica popratnoga programa Igara.

Dubrovački simfonijski orkestar

Pri onom (jer uključuje i Umjetničku galeriju) izboru ravnatelja gradskih kulturnih ustanova, Gradsko vijeće izabralo je Damira Milata za ravnatelja DSO (koji je to već jednom bio), što omogućuje da DSO bude temeljni festivalski orkestar (a bez promjene naziva kao što je bilo osamdesetih). Kako orkestar već nekoliko godina nije imao šefa dirigenta, to je s Mladenom Tarbukom ugovoreno privremeno, do izbora po natječaju, ravnanje orkestrom u funkciji šefa dirigenta. Tako je ostvarena druga dubrovačka glazbena personalna unija – ravnatelj DSO i ravnatelj glazbenoga dijela Dubrovačkih ljetnih igara. Prvi uspješno održan koncert Dubrovačkoga simfonijskog orkestra pod Tarbukovim vodstvom bio je 1. veljače u katedrali kao zajednički projekt orkestra i Društva prijatelja Armenije, kada je u katedrali nastupila armenska pjevačica Juliette Galstian pjevajući Ave Maria Giulija Caccinija, Vivaldijev Psallam Nisi dominus za mezzosopran i gudače, Ave Maria Dore Pejačević i 1. suitu u F-duru iz zbirke Muzika na vodi G. F. Händela.