Iz ogranaka

Ogranak Matice hrvatske u Klanjcu organizirao je manifestaciju Sjećanje na život i djelo isusovca i umjetnika Marijana Gajšaka (1944–1993) u povodu dvadesete godišnjice umjetnikove smrti.

Trećega veljače u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije u Klanjcu slavljena je svečana pontifikalna misa koju je predvodio pomoćni biskup zagrebački mons. Valentin Pozaić, vršnjak i subrat p. Marijana Gajšaka, uz pjevačku pratnju Akademskoga zbora Palma iz Zagreba. Tri dana poslije, članovi OMH u Klanjcu, rođaci, prijatelji i ostali građani zapalili su svijeće i položiti vijence na Gajšekov grob, nakon čega su bili na svetoj liturgiji u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu. Nakon liturgije predstavljena je knjiga Gorana Ivaniševića Marijan Gajšak: prilozi za životopis. Gajšak je rođen 14. kolovoza 1944. u Dolu Klanječkom. Studij filozofije i teologije završio je na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu 1973, a istočnu teologiju studirao je na Orijentalnom institutu Sveučilišta Gregoriana u Rimu 1975. Zaređen je za svećenika 1973. Studij kiparstva završio je na Accademia di Belle Arti u Rimu 1978. u klasi prof. Pericla Fazzinija, a posebni studij kiparstva 1979. u Parizu. Od 1980. predaje umjetnost u funkciji sakralnoga na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove. Bio je član Hrvatskoga društva likovnih umjetnika od 1987. Marijan Gajšak ostavio je u svom kratkom životu umjetnička djela iznimne vrijednosti. Iz bogata opusa izdvajaju se raspelo za crkvu u Gornjim Andrijevcima, skice za vitraje mostarske katedrale i kapela na Fratrovcu i Jordanovcu. Gajšekova izložbena djelatnost obuhvaća više međunarodnih i skupnih izložbi te četiri samostalne. (G. G.)

Konavle

Nedavno objavljena slikovnica pedijatrice Marije Radonić s ilustracijama Antonije Rusković Radonić Svila u rukama moje majke vrlo je vrijedan rad. Slikovnicu o uzgoju dudova svilca u Konavlima publicirao je Ogranak Matice hrvatske u Konavlima, a tekst je, prema riječima autorice, nastao prije pet godina, u dahu, u petnaestak minuta, za jednoga noćnog dežurstva na Odjelu pedijatrije. Knjiga je vrlo živopisna. Koloristički ekspresionizam koji izvire sa svake ilustracije uspješno koegzistira s dijalektalnim izrazom Marije Radonić, punim života i konavoskih lokalizama, protumačenih u malom rječniku zavičajnih izraza. Knjiga mediteranskoga podneblja, onoga izvornoga koji danas vrlo rijetko susrećemo, spomen je i na tradiciju koja izumire, na modus vivendi zaboravljena vremena. (G. G.)

Kutina

OMH Kutina s podružnicom Popovača skupom Budućnost na rubu močvare u Strušcu 2. Veljače, na Svjetski dan vlažnih staništa, iskazao je posebno poštovanje prošle godine u 56. godini života preminulu njemačkom ornitologu Martinu Schneideru. Na lik i djelo i njegovu ulogu u međunarodnoj promociji Lonjskog polja podsjetili su: Goran Gugić, ravnatelj JU Park prirode Lonjsko polje, a u ime OMH Kutina Vesna Jakovljević, profesorica njemačkoga jezika. Profesorica je upozorila na Schneiderove tekstove objavljene u hrvatskim srednjoškolskim udžbenicima za njemački jezik, a pročitavši sjećanje njemačke biologinje Birgit Fleischer o terenskom radu sa znanstvenikom u Lonjskom polju. Vrijedan prinos sadržajnim programom uz taj najveći hrvatski močvarni krajolik dali su i učenici područne škole. Potpredsjednik MH Stjepan Sučić školi je darovao knjige u izdanju MH, a radost je podijeljena i s književnikom Mladenom Kušecom. Programu su prisustvovali i predstavnici ogranaka MH iz Novske i Lipovljana. Ovogodišnju poruku Ramsarske konvencije Močvare se brinu o vodama u prepunom Društvenom domu prenijela je Mirna Bojić, viša savjetnica u Službi za međunarodne odnose u zaštiti prirode Ministarstva okoliša i zaštite prirode. Podsjetila je da je ove godine i Vransko jezero kao peto močvarno područje iz Hrvatske uvršteno na popis Ramsarske konvencije. Dana su i priopćenja stručnjaka JU Park prirode Lonjsko polje. O suradnji s lokalnim stanovništvom na čuvanju bioloških vrijednosti govorila je Valerija Hima. Podatke o sve boljem, osobito inozemnom, turističkom posjetu Lonjskom polju iznio je Edo Bogović. Predstavili su se i učenici iz susjednog Osekova, koji su prošli desetodnevni tečaj s voditeljicom Sandrom Prevendar Nekvapil, mladi nadzornici Lonjskog polja. Uz domaći i KUD iz Osekova posebno dojmljiv bio je nastup folkloraša iz Bapske, kod Iloka. U ime Općine Popovača skup je pozdravio načelnik Josip Mišković. Zahvalio je Mjesnom odboru i KUD-u iz Strušca kao posebno angažiranim domaćinima koji su tijekom poslijepodneva za brojne posjetitelje otvorili etnokuću uz gastronomsku ponudu i primili jahače arapskih konja iz obližnjeg Volodera. U ime glavnoga pokrovitelja Sisačko-moslavačke županije skup koji je dobio i daleko šire značenje od zavičajnoga pozdravio je zamjenik županice Andrija Rudić. (Dragutin Pasarić)

Popovača

OMH Kutina uz 90. obljetnicu rođenja Matka Peića (Požega, 10. veljače 1923– Zagreb, 30. listopada 1999) u Knjižnici i čitaonici Popovača 1. veljače otvorio je njemu posvećenu izložbu akvarela, pastela i ulja na platnu pod naslovom Riječni krajolici. Autor je sisački akademski slikar Alem Biočić, inače čest suradnik OMH Kutina, posebno i kao ilustrator pojedinih izdanja. Uz ovu izložbu povjesničar umjetnosti Mladen Mitar posebno je naglasio slikarev britki i nenametljivi grafizam, koji svojom dinamikom dobro korespondira u suodnosu s transparentnom akvarelnom mrljom. Na snagu Peićeve putopisne riječi – od hrvatskih sela do svjetskih umjetničkih metropola, a koja je bitno posebno knjigom Crno zlato dodirnula i Moslavinu, podsjetio je Dražen Kovačević, predsjednik podružnice u Popovači. I naslovi Matka Peića sastavnica su vrlo vrijedne Biočićeve likovne izložbe, spomenula je ravnateljica Knjižnice Nives Jurkin Stambolija. Izložbu je otvorio Ante Juretić, predsjednik OMH Kutina. Izvedbama na gitari otvaranje je glazbeno obogatio Goran Žigić, učenik Srednje glazbene škole. Izložba je otvorena do kraja veljače.

Vukovar

U Ružičkinoj kući u Vukovaru, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vukovar i Ustanove u kulturi Hrvatski dom Vukovar, predstavljena je 31. siječnja knjiga vukovarskoga branitelja Drage Maksimovića Vukovar. Grad tisuću istina! U opsegom nevelikoj, ali sadržajem bogatoj, knjizi Maksimović donosi sjećanja na sto vukovarskih ratnih dana, u kojima je kao branitelj na Sajmištu ne samo svjedok nego i neposredni sudionik. Knjiga Drage Maksimovića jedan je od načina kojim za naraštaje koji dolaze čuvamo uspomenu na hrabrost, samoodricanje, sebedarje, domoljublje, čovjekoljublje i bogoljublje hrvatskih branitelja i njihovih obitelji i prijatelja, koji su utkali sebe, pa i svoje živote, u temelje današnje hrvatske države. Knjiga je pokušaj da se od povijesnoga zaborava otrgnu događaji i ljudi koji su u njima sudjelovali, napose poginuli branitelji, koji su zaslužili da ostanu trajno upisani u hrvatsko kolektivno sjećanje. Svojim sjećanjima i svjedočenjima neposredne zatečenosti u epicentru velike povijesne drame, koja je dovoljno nesaglediva da bi se mogla pretvarati u mitove za ove ili one dnevnopolitičke svrhe, Drago Maksimović dragocjeno rasvjetljava detalje i pozadinu života u vukovarskom obruču, rečeno je, među ostalim, na promociji knjige, koju su pred brojnim posjetiteljima predstavili urednik i predsjednik vukovarskih matičara i autor ovih redaka, pisac pogovora Igor Gajin i autor. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su učenici Glazbenog odjela OŠ Dragutina Tadijanovića iz Vukovara. (Dražen Živić)