Bogat i raznovrstan broj

U skladu s naslovnicom novoga dvobroja poznatoga subotičkog časopisa (koja prikazuje staru otrcanu knjigu na istom takvom stolu) nalazi se i prvi tekst u časopisu naslovljen O jednom zaboravljenom prijedlogu „kod reforme hrvatskoga pravopisa“, hrvatskoga kroatista i jezikoslovca Marka Samardžije. Kako bi preduhitrio zaborav, autor nas u kratkom i informativnom članku podsjeća na razne prijedloge pisanja refleksa jata tijekom povijesti standardizacije našega lijepog jezika. Osim podsjetnika na razvoj hrvatskoga pravopisa, u novom broju časopisa vojvođanskih Hrvata, koji izdaje ogranak Matice hrvatske u Subotici, na 120 stranica nalaze se vrijedni radovi još petnaest autora.

Prije svega, u rubrici Roman, kao i uvijek, nalaze se dva romana u nastavcima, i to već gotovo neizostavan roman Tomislava Ketiga Damin gambit IX. i Mađarica hrvatskoga književnika i književnog kritičara Lazara Franciškovića.

Pjesništvo zastupaju četiri autora, od kojih se posebno ističe djelo Dražena Zetovića pod naslovom Osluškivanja, koje se sastoji od dvanaest pjesama u prozi; a osim njegova djela tu su i Iskrice sa ruba života autora Ante Sekulića, u čijim pjesmama ima dosta religijskih elemenata; zatim Qui habet tempus? – djelo pijanista, skladatelja, pjesnika i prevoditelja Matije Molcera – te tri pjesme u djelu Stranovanje Nevene Mlinko.

Rubrika Motrišta donosi tekst glavnog urednika Klasja Milovana Mikovića, pod naslovom Esej, taj drugi vid retorike, koji je svojevrstan pregled esejistike Lazara Franciškovića, odnosno prikaz njegove nove knjige Eseji, u kojoj autor u četrnaest tekstualnih cjelina piše o životu, mislima, moralu i etici ljudi njegova podneblja. Lazar Francišković i njegovi eseji još su jednom tema i u članku Smiljana Njagula Svijet u esejima Lazara Franciškovića.

U rubrici Prikaz Božidar Brezinščak Bagola člankom Pjesnik s nadom u očima daje sažet prikaz pjesništva suvremenoga hrvatskog književnika, novinara i teologa Miljenka Stojića, a posebno njegove nove pjesničke zbirke pod naslovom Kapaju sjene.

Između ostaloga, u novome broju Klasja nalaze se dva dramska teksta, i to Baš ništa nova Nikole Tuteka i Radijska dramatizacija „Dva bijela hljeba“ Milana Begovića autorice Frane Marije Vranković; kao i tri raznovrsna teksta u rubrici Baština.

Klasje naših ravni, časopis za književnost, umjetnost i znanost i ovaj se put pokazao kao bogato i raznovrsno izdanje, koje uvijek iznova potvrđuje kvalitetu i opravdava svoje dugogodišnje (već neko vrijeme neprekinuto) izdavanje te se stoga s ponosom može krasiti titulom promicatelja hrvatske pisane riječi i hrvatske baštine.