Povratak korijenima i prirodi

Na Svjetski dan vlažnih staništa, 2. veljače, u ime zaštite prirode i života te čuvanja sve manjih močvarnih prostranstva, a u čemu posebno oskudijeva europski prostor, Ogranak Matice hrvatske Kutina i njezino Povjerenstvo u Popovači jedanaestu godinu održavaju skup Budućnost na rubu močvare. Naizmjenično svake godine domaćin skupa, kojemu stručnu potporu daje Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje, jesu sela u sastavu ili rubna s tog parka, njih šest: Stružec, Osekovo, Donja Gračenica, Potok, Repušnica, Kutinsko Selo. Treći ciklus ove godine, a time i njegovo drugo desetljeće, otvara selo Stružec na obali Lonje, dakle gdje je i započeo. Otvorilo ga je predstavljanje zbornika socioloških tema Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar pod uredništvom Maje Štambuk upravo pod naslovom Budućnost na rubu močvare. Idućih godina posebno su ga obogatile poruke koje se u Svjetski dan vlažnih staništa izriču uz Ramsarsku konvenciju, donesenu 2. veljače 1971, a priopćuju ih zaduženi za čuvanje prirodne baštine, prije u sastavu Ministarstva kulture, danas Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Spektar tema uz Lonjsko polje, najveće hrvatsko močvarno carstvo, obuhvaća raznolike teme: čuvanje arheološke baštine sela (Osekovo, nalazište Ciglenice) zavičajnu graditeljsku baštinu (trijemovi u Strušcu, drvena kapelica s početka 18. stoljeća u Donjoj Gračenici, obnovljeni trijem u Kutinskom Selu), spomen na stare zanate i sobe etnološkog blaga sobe (Potok). Tu su i teme od leptira i kukaca Lonjskog polja do ribarskih alata (Repušnica), kajkavskog moslavačkog govora i lokalnog nazivlja (Kutina). Dio programa održan u palači Matice hrvatske u Zagrebu, a MH svojim Odjelom za prirodoslovlje i matematiku aktivan mu je sudionik svake godine.

Budućnost na rubu močvare povezala je kutinski i s drugim ograncima MH koji žive uz poznate močvarne biotope s Metkovićem (dolina Neretve) i Belim Manastirom (uz Kopački rit). Posebno poglavlje čini bogatstvo folklorne baštine domaćih, moslavačkih KUD-ova i njihovih uz hrvatske rijeke gostujućih skupina. Zapaženo je umjetničko stvaralaštvo, a važno je i znanstveno područje. Za neke se teme seže i u arhive europskih zemalja. Tako su predstavljeni i zapisi Carskog i kraljevskoga zoološko-botaničkog društva iz Beča od 7. studenoga 1863. tamošnjeg ornitologa Eduarda Seindesachera o pticama koje su u Moslavini obitavale šezdesetih godina 19. stoljeća. Osobito je bogata filmska produkcija. Razumljivo, što je na jednom skupu i predstavljeno, i prvi hrvatski zvučni film trebao je biti vezan uz „robinzone Lonjskog polja“ po scenariju legende hrvatskoga novinarstva, koji je nažalost poginuo 1943. Sudionici moslavačkih močvarnih skupova vidjeli su i neobično zanimljiv film Borisa Krstinića Dan kao godina, koji bez popratnog teksta, isključivo snagom slike, prirodnih šumova i glazbe govori o Lonjskom polju. Uz brojne fotoizložbe i publikacije, život Lonjskog polja u labirintu riječnih rukavaca, močvara, preplavljenih šuma, livada, što je raj za bezbrojne biljke i životinje, predstavljen je i 40-minutni film Bavarske televizije. I Hrvatska televizija, potaknuta sadržajima skupa OMH Kutina 2010, kada je za selo Repušnicu objavljena i Odluka o otvaranju službenog ulaza u Park prirode Lonjsko polje, snimila je 54-minutnu dokumentarnu emisiju Lonjsko polje i močvara po scenariju Krunoslava Tomaševića. Reprizirana je više puta, a aktualnost joj raste sa skorašnjim pridruživanjem Hrvatske Uniji jer govori o brojnim promjenama načina gospodarenja, upravljanja i ekološkog očuvanja parkova prirode: režimu ribolova, lova i stočarenja te turističkog razvoja određenim konvencijama Europske Unije.

Ovogodišnji skup imat će na neki način obilježja ponude od znanstvene znatiželje do umjetničke inspiracije. Program počinje u petak 1. veljače u Knjižnici i čitaonici Popovača, u čijem će prostoru biti otvorena izložba akvarela, pastela i ulja na platnu sisačkog akademskog slikara Alema Biočića s temom riječnih krajolika. Posvećena je 90. obljetnici rođenja akademika Matka Peića (1923–1999). Središnja zbivanja su subotu 2. veljače u Strušcu. Tu će bliski suradnici izreći spomen prošle godine preminulom njemačkom znanstveniku Martinu Schneideru Jacobyju (1996–2012), jednom od zaslužnih za proglašenje Lonjskog polja parkom prirode. Zanimljivost je da su njegovi radovi mjesto našli u hrvatskim udžbenicima njemačkog jezika za srednje škole. Literarno-likovni prilog dat će i učenici Osnovne škole Popovača. Neće izostati ni tradicionalni susret uz stružečku seosku graditeljsku baštinu, izložbu etnopredmeta, obvezne riblje specijalitete i jahanje arapskih konja. Iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode bit će izrečena ovogodišnja poruka Ramsarske konvencije Močvare opskrbljuju vodama. Stručnjaci Parka prirode Lonjskog polja i predavači Matice hrvatske dat će sliku promjena u prostoru Lonjskog polja u minulom desetljeću. Dužnosnici Sisačko-moslavačke županije i Općine Popovača naglasit će važnost tog biološki raznolikog područja u svakodnevnom radu svoje uprave. Domaći KUD iz Strušca i njegovi gosti, među kojima i oni iz Bapske nedaleko Iloka, dat će ton njezinoj završnici.