Vijenac 493

Matica hrvatska

U povodu 200. obljetnice rođenja Antuna Nemčića i Ljudevita Vukotinovića

Dvije obljetnice u Križevcima

Zlata Životić

U četvrtak 17. siječnja u Križevcima je održana svečanost obilježavanja 200. obljetnice rođenja istaknutih preporoditelja Ljudevita Vukotinovića i Antuna Nemčića. Nemčić i Vukotinović pripadaju velikanima Hrvatskoga narodnog preporoda i znamenitim Križevčanima koji su životom i radom bili vezani uz Križevce i slavnu Županiju križevačku.


slika

Predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić na otkrivanju spomen-ploče velikom preporoditelju


U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima i Grada Križevaca, a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, svečanost je započela u Velikoj vijećnici Grada potpisivanjem Ugovora o osnivanju i radu Zavoda za znanstveno-istraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji. Ugovor o osnivanju potpisali su akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a, križevački gradonačelnik Branko Hrg i Darko Koren, župan Koprivničko-križevačke županije. Utemeljenje Akademijina zavoda iznimno je važan događaj za Križevce i za cijelu Koprivničko-križevačku županiju, a njegov će rad dati još snažniji zamah kulturnom životu i skrbi za našu baštinu.

Nakon potpisivanja Ugovora, uz zvuke hrvatskih koračnica koje je izveo Gradski puhački orkestar, otkrivene su spomen-ploče. Akademik Zvonko Kusić i gradonačelnik Branko Hrg otkrili su spomen-ploču Ljudevitu Vukotinoviću na zgradi nekadašnje Županije križevačke, za koju je tekst sastavio pokojni akademik Dragutin Tadijanović. Spomen-ploču Antunu Nemčiću otkrili su akademik Tonko Maroević i župan Darko Koren na zgradi u kojoj je Nemčić živio i proveo posljednje dane života.


slika

Veliki putopisac Antun Nemčić


U večernjim satima nakon otkrivanja spomen-ploča održana je svečana akademija u velikoj dvorani Hrvatskoga doma, u kojoj je bilo mnoštvo uglednika, saborski zastupnici, predstavnici lokalne uprave i samouprave, članovi Matice hrvatske, brojni građani i mnoštvo mladih iz križevačkih škola. Voditeljica programa bila je Renata Husinec. U prvom dijelu, nakon hrvatske himne koju je otpjevao zbor Hrvatskoga pjevačkog društva Kalnik, o značenju obljetnica križevačkih preporoditelja i o važnosti osnivanja Akademijina zavoda govorili su: Renata Husinec, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Križevcima, gradonačelnik Branko Hrg, župan Darko Koren i akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU, koji je istaknuo da to nije samo veliki događaj za Križevce i Županiju, već i za Akademiju te da je nasljeđe i doprinos toga kraja golem, između ostaloga i četrnaest je akademika iz križevačkoga kraja, da mu je žao što Zavod nije i ranije otvoren u Križevcima. Akademik Kusić također je naglasio kako su znanje i znanost te kultura i umjetnost ključni pokretači razvoja, ali i načini osiguranja budućnosti zemlje, osobito nakon priključenja Europskoj Uniji.

Akademik Tonko Maroević, književni tajnik Matice hrvatske, govorio je o Antunu Nemčiću, kao sjajnu poznavatelju hrvatske i svjetske književnosti, pjesniku i putopiscu, koji je u slavnim Putositnicama prekrasno opisao svoj put od ladanjske kuće, Križevaca i Zagreba do Karlovca i Rijeke, do hrvatskoga mora i dalje, u Italiju, učeći čitateljstvo kako da poštuje domovinu i njezine ljude, kako da gleda svijet i poštuje njegovu umjetničku i kulturnu baštinu, kako da otvorenih očiju gleda suvremenost i razgovara s Europljanima.

Akademik Ante Stamać, tajnik Razreda za književnost HAZU-a, govorio je o životu i djelu Ljudevita Vukotinovića, pjesnika, pripovjedača i dramatika, koji je sa Stankom Vrazom i Dragutinom Rakovcem pokrenuo Kolo 1842, uređivao almanah Leptir (1859–1861), bio veliki župan Županije križevačke (1861–1867), počasni građanin Križevaca. Istaknuo se i kao političar, gospodarstvenik, botaničar i geolog, pristaša ilirskoga pokreta, jedan od osnivača Narodnog muzeja, osnivač Ilirske čitaonice u Križevcima 1839. Jedan od prvih članova JAZU (1866), jedna od najistaknutijih osoba u vrijeme narodnog preporoda u Hrvatskoj i najvećih ljudi u 19. stoljeću.


slika

Ljudevit Vukotinović – pisac, političar, biolog


U glazbenom dijelu programa nastupio je zbor Hrvatskoga pjevačkog društva Kalnik pod ravnanjem Branke Špoljar i uz klavirsku pratnju Zlate Životić. Kalnik je izveo četiri pjesme iz vremena Hrvatskoga narodnog preporoda: Domovini (A. Nemčić), Vukotinovićevu davoriju Nek se hrusti šaka mala, Puna srca, pune čaše (Aleksandar Zdenčaj) te Prosto zrakom ptica leti (D. Demeter). Bili su to događaji koji će se još dugo pamtiti.

U Križevcima će se 2013. obilježiti i 200. obljetnica osnutka Glazbenog zavoda. Tijekom 2013. održat će se niz svečanosti, znanstveni skupovi i izložbe u organizaciji križevačkog ogranka Matice hrvatske, Braće hrvatskoga zmaja, povijesnih društava iz Križevaca i Koprivnice, udruge POINT, Gradskog muzeja, Pučkog otvorenog učilišta, Gradske knjižnice Franjo Marković, srednjih i osnovnih škola, kao i koncerti klasične glazbe učenika Glazbene škole Alberta Štrige i profesionalnih glazbenika u sklopu Glazbenog ciklusa OMH u Križevcima.

Vijenac 493

493 - 24. siječnja 2013. | Arhiva

Klikni za povratak