Akademija – čuvarica identiteta

Usprkos globalnoj krizi i depresiji hrvatski znanstvenici u posljednje vrijeme ubiru ugledne međunarodne nagrade, a domaći izumi i inovacije polako, ali sigurno osvajaju svijet. Bogata nakladnička produkcija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u prošloj godini, predstavljena 18. siječnja, potvrđuje vitalnost hrvatske znanstveno-umjetničke scene: usred recesije i uz smanjene državne dotacije krovna institucija hrvatske znanosti ispratila je jednu od najplodnijih izdavačkih godina u svojoj stoljeće i pol dugoj povijesti.

HAZU je u prošloj godini, uključujući izdanja objavljena uz potporu Akademijine zaklade, objavio 174 publikacije (od toga osamdeset svezaka samostalno ili kao izvršni izdavač), što je više od četiri naslova tjedno. Za tu je namjenu utrošeno 1,8 milijuna kuna. Pridodamo li tomu broj od tristotinjak različitih događanja tijekom 2012, čak 79 znanstvenih skupova i 103 predavanja te niz članaka hrvatskih akademika u vodećim međunarodnim časopisima i zbornicima, važnost i uloga Akademije za hrvatsko društvo dolazi do potpuna izražaja.

Akademijine knjige, zbornike, časopise, kataloge, monografije i spomenice predstavili su glavni tajnik HAZU-a akademik Pavao Rudan te tajnici i predstavnici devet Akademijinih razreda, dok je o izdanjima Zaklade govorio ravnatelj Slobodan Kaštela. Predsjednik Akademije Zvonko Kusić prošlu je godinu ocijenio jednom od najplodnijih, istaknuvši kako se osim čuvanja identiteta države i nacije HAZU bavio i aktualnim pitanjima. „Održana je izborna skupština koja je članstvo znatno pomladila. Otvorili smo istraživački zavod u Vukovaru, izradili Smjernice za izradu strategije za razvoj obrazovanja i znanosti, sudjelovali u pokretanju Trećeg programa HTV-a. Akademija je u 2012. pokazala zašto je važna ovom narodu.“

Tradicionalno najveću izdavačku djelatnost zabilježio je Razred za društvene znanosti, a iz bogate produkcije ističe se 2. i 3. knjiga edicije Dubrovačka vlastela te tri nove knjige u nakladničkom nizu Modernizacije prava, koje, prema riječima akademika Tomislava Raukara, problematiziraju ključne probleme našega društva. Razred za prirodne znanosti suizdao je vrijedna izdanja o ugroženom šumskom i vodnom bogatstvu te istraživanjima Jadrana, a Razred za medicinske znanosti zbornik s okruglog stola Zdravstvo u Hrvatskoj, čiji su zaključci ugrađeni u nacionalnu zdravstvenu strategiju.

Akademik Tonko Maroević predstavljanje nakladništva Razreda za književnost nazvao je godišnjim pregledom književne znanosti izdvojivši kapitalno djelo Repertoar hrvatskih kazališta (ur. Branko Hećimović) i mjesečnik Forum kao „najvažniji hrvatski časopis“, dok se u Razredu za filologiju ističe knjiga sažetaka s međunarodnog skupa Hrvatska ćirilična baština u povodu 500. obljetnice tiskanja prve hrvatske ćirilične knjige. Za razvoj obrazovanja i pedagogije, ali i promicanje znanja i izvrsnosti, presudni su Akademijini zbornici o Razvoju hrvatskog školstva u kontekstu Europske Unije i Znanje – temelj konkurentnosti.

Iz godišnjeg izvješća vidljivo je da je svojevrsna medijska blokada na koju Akademija već godinama nailazi neopravdana, ali i da nije pokolebala rad vodećih imena hrvatske znanosti i kulture.