Nastavak pada gospodarskih aktivnosti

Vlada nema rješenje za izlaz iz krize, oporba se koncentrira na identifikaciju s prošlošću, a građani kroz smanjenu potrošnju realno osjećaju recesiju i pad standarda

Hrvatska je 2013. dočekala s više od 358 tisuća nezaposlenih, što pokazuje kako je 2012. bila vrlo teška za hrvatsko gospodarstvo. Dok smo u 2011. tehnički izašli iz recesije u trećem kvartalu, cijela 2012. obilježena je padom. Inače, podsjetimo da je hrvatski BDP u 2009. pao za 6 posto u odnosu na 2008, a godine 2010. pad je iznosio 1,2 posto, dok smo u 2011. zabilježili stagnaciju, odnosno rast je bio 0,0 posto. Prošle pak godine u prvom kvartalu zabilježili smo pad od 1,3 posto, a u drugom se nastavio s 2,2 posto. Treći kvartal, koji obuhvaća turističku sezonu te ostvaruje najbolje rezultate, prošle je godine potpuno podbacio te je Hrvatska ostvarila pad od 1,9 posto. Najviše je pala potrošnja za kućanstva, što samo potvrđuje da je Hrvatska u stabilnoj i čvrstoj recesiji. Podaci za četvrti kvartal još nisu dostupni, ali prema pojedinim objavljenim stavkama očekuje se nastavak pada. Analitičari očekuju pad BDP-a na godišnjoj razini za više od 1,5 posto, ali realniji je pad u iznosu od oko dva posto. Najveći udio u padu BDP-a imat će pad izdataka za potrošnju kućanstava.

Hoće li se proračun za 2014. donositi uz „asistenciju“ Europske Unije?

Hrvatska u smeću

U prvoj je polovici prosinca 2012. kreditna agencija Standard & Poor’s (S&P) smanjila Hrvatskoj kreditni rejting te ga uvrstila u kategoriju odnosno spekulativnu razinu junk (engl. smeće). Razlozi za smanjenje rejtinga jesu neprovođenje planiranih reformi te nepridržavanje fiskalnih i ekonomskih politika, u prvom redu povećanje javnih troškova iznad planiranih smjernica. Agencija zamjera što se proračunska konsolidacija obavlja preko prihodovne, a ne rashodovne strane. U prijevodu, Vlada odustaje od smanjenja plaća zaposlenih, potrošnje i održavanja socijalne politike u obliku socijalnih transfera, i orijentira se na agilnije prikupljanje poreza i ostalih fiskalnih nameta. No to je kratkoročna mjera od koje ne treba očekivati znatnije učinke na srednji rok. Kronični problem hrvatskoga gospodarstva postaje stabilna visoka nezaposlenost, koja pojačava pad potrošnje kućanstava kao jednu od važnih sastavnica BDP-a. Smanjenjem rejtinga poskupljuje zaduživanje, a time se dodatno ubrzava rast duga. Hrvatskoj prijeti da i druge kreditne agencije revidiraju mišljenje, a to će se sigurno dogoditi ako bude znatnih odstupanja od proračunskih ciljeva.

Nakon smanjenja rejtinga, credit default swaps (CDS) spread hrvatskih je obveznica porastao za dvadesetak bb (baznih bodova), a dionički indeks CROBEX i kuna oslabili. No ubrzo se pad anulirao, a CDS spread hrvatskih obveznica vratio se na razine od prije smanjenja kreditnoga rejtinga. Na dan 4. siječnja 2013. petogodišnji je CDS spread hrvatskih obveznica iznosio 233 bb. Za usporedbu, petogodišnji je CDS spread Slovenije na isti dan iznosio 207 bb, Španjolske 269 bb, a Portugala 379 bb. Očigledno je hrvatski vanjski dug bio precijenjen te je izostala reakcija. No mora se reći da je tržište CDS-a već potkraj 2011. hrvatske obveznice valoriziralo kao junk (smeće) te se tako CDS spread od početka 2012. do početka rujna 2012. kretao u rasponu od 570 bb do 400 bb. Stoga se može zaključiti da je hrvatski rejting tržište već anticipiralo pa se nisu dogodila znatnija kolebanja.

Iz deficita u deficit

Proračun za 2013. planiran je na vrlo optimističnoj pretpostavci rasta BDP-a od 1,8 posto. Projicirano je kretanje gospodarstva uglavnom temeljeno na rastu bruto investicija javnih poduzeća, koje bi trebale generirati rast ostalih komponenti BDP-a. Fiskalna je konsolidacija na rashodovnoj strani potpuno izostala te su tako rashodi povećani na 124,5 milijardi kuna, odnosno 3,5 posto više u odnosu na 2012. Planirani deficit trebao bi iznositi 10,9 milijardi kuna, odnosno 3,1 posto BDP-a. Kako Hrvatska prvoga srpnja 2013. postaje punopravna članica Europske Unije, potpast će pod ekonomske mehanizme i pravila koja ne dopuštaju veći deficit od 3 posto i javni dug veći od 60 posto BDP-a. S obzirom na makroekonomsko okruženje i neispunjenje smjernica za 2012. može se očekivati podbačaj te budući rebalans proračuna, dok će se proračun za 2014. vjerojatno donositi uz „asistenciju“ Europske Unije.

Kreditna agencija Standrard & Poor Hrvatsku je svrstala u najnižu kategoriju

U odnosu na smjernice ekonomske i fiskalne politike za proračun u 2013. Prilikom njegova donošenja vidljivo je povećanje deficita. Vlada je na taj način sebi dala prostora za balansiranje između prihodovne i rashodovne strane, odnosno javnim investicijama pokušat će potaknuti rast gospodarstva. Primarni će problem biti zaustavljanje pada potrošnje i pokušaj održavanja standarda građana. Vlada će morati održati razinu socijalne politike zbog potencijalnih društvenih kolebanja i nemira neovisno o mišljenju kreditnih agencija ili neovisnih ekonomista. Kako ćemo ulaskom u EU izgubiti povlašteno tržište CEFTA-e, treba očekivati ubrzanje pada izvoza i povećanje uvoza s obzirom da proizvodi iz EU neće biti terećeni carinama. Kako Vlada nema mehanizme u kratkom roku znatno smanjiti nezaposlenost niti efikasno utjecati na uvjete kreditiranja gospodarskih subjekata, jasno je njezino usmjerenje k državnim investicijama putem javnih poduzeća kao stupu projiciranog rasta BDP-a. Krpanje proračuna pritom će se vjerojatno rješavati privatizacijom Hrvatske poštanske banke i/ili Croatia osiguranja odnosno davanjem autocesta u koncesiju. Strukturne su (trajne) promjene u proračunu povećanje na rashodovnoj strani u obliku uplate u proračun Europske Unije u iznosu od 1,7 milijardi kuna. Za usporedbu, Hrvatska je 2012. ugovorila 398 milijuna € (2,99 milijardi kuna) iz europskih fondova, odnosno 59,5 posto dodijeljenih sredstava, a isplaćeno je 220 milijuna € (1,65 milijardi kuna), odnosno 32,9 posto dodijeljenih sredstava.

Čini se da Vlada nema rješenje za izlaz iz krize, oporba se koncentrira na identifikaciju s prošlošću, a građani sa smanjenom potrošnjom realno osjećaju recesiju i pad standarda. Okunov zakon, koji studenti ekonomskih znanosti uče na prvoj godini studija, govori da ako nezaposlenost poraste 1 posto, BDP pada za 2 posto, odnosno pri smanjenju BDP-a od 2 posto nezaposlenost se povećava 1 posto. Stoga ne trebamo gajiti iluzije i očekivati pozitivne pomake u gospodarstvu, neovisno o optimističnim očekivanjima Vlade. Treba očekivati ekonomski učmalu 2013, sličnu prošloj godini, za koju su pojedini ekonomisti rekli da je izgubljena.