Odgovoriti izazovima trenutka

Nastavnik hrvatskoga jezika mora biti fleksibilan i u vremenu krize redefinirati odgojno-obrazovni proces, uključiti se u medijski odgoj, pratiti dostignuća u struci i poticati kreativnost i timski rad, zaključeno je na skupu

u Matici hrvatskoj

U organizaciji Odjela za jezikoslovlje Matice hrvatske, u Zagrebu je 20. studenoga održan stručni skup Identitet nastavnika hrvatskoga jezika u suvremenom hrvatskom društvu. Izlagači, nastavnici hrvatskoga jezika iz nekoliko zagrebačkih osnovnih škola, gimnazija i s fakulteta, potaknuti zbivanjima u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu i vlastitim iskustvom u radu, osvrnuli su se na svoje dužnosti, ulogu, kompetencije i odgovornost te su iznijeli svoja razmišljanja, komentare, pohvale, kritike i prijedloge za poboljšanje nastave hrvatskoga jezika u suvremenom hrvatskom društvu.

Kreativno mišljenje važno je u procesu poučavanja

Tamara Gazdić Alerić s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u izlaganju Nastava hrvatskoga jezika između zahtjeva i ostvarenja govorila je o prednostima i nedostacima vertikalnoga prožimanja nastave hrvatskoga jezika od osnovne škole do visokoškolskih ustanova. Analizirala je prostor između zahtjeva nastave hrvatskoga jezika i ostvarenja, odnosno pokušala odgovoriti jesu li nastavnim planovima predviđeni ciljevi nastave hrvatskoga jezika (u okviru predmeta Hrvatski jezik) mjerljivi kao zadovoljavajući ishodi učenja (obrazovna postignuća). Alerićeva je izlaganje potkrijepila i rezultatima istraživanja razine znanja hrvatskoga standardnog jezika studenata Učiteljskoga fakulteta, Filozofskoga fakulteta, Pravnoga fakulteta te Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Helena Marić iz Osnovne škole braće Radić iz Botinca u izlaganju Kompetencije nastavnika početnika i izazovi nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj školi analizirala je odnos znanja, vještina i sposobnosti usvojenih na fakultetu i onih potrebnih za rad u osnovnoj školi. O visokim zahtjevima i snalaženju nastavnika početnika u nastavi hrvatskoga jezika u osnovnoj školi govorila je s pedagoškog, psihološkog, metodičkog, sociološkog i pravnog motrišta. Izlaganje je zaključila tvrdnjom o raskoraku stečenih znanja i vještina na fakultetu i zahtjeva koji se stavljaju pred nastavnika početnika u osnovnoj školi.

Donata Mikić iz Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica iz Zagreba osvrnula se na utjecaj medija na oblikovanje učeničkog svjetonazora, na ulogu nastavnika u motiviranju učenika na stjecanje znanja te na snalaženje gimnazijskih nastavnika u veoma opsežnu i zahtjevnu programu nastave hrvatskoga jezika. Naglasila je važnost promicanja kreativnog mišljenja u samu procesu poučavanja (poučavanje primjerom), nužnost korelacije hrvatskoga jezika s drugim nastavnim predmetima te važnost odgoja učenika za vrednote. Anđa Jakovljević iz zagrebačke Nadbiskupske klasične gimnazije u izlaganju Može li nastava hrvatskoga jezika biti kreativnija? iznijela je svoje i prijedloge svojih kolegica za kreativniju nastavu hrvatskoga jezika: nastavničke i učeničke uzajamne preporuke omiljenih knjiga, organiziranje kviza u svezi s pročitanim knjigama, učeničko sastavljanje govora na slobodnu temu, govorne izvedbe i njihovo kritičko vrednovanje i sl. Naglasila je i vrijednost neplanirane kreativnosti koja se rađa u pojedinim nastavnim situacijama, odnosno u interakciji nastavnika i učenika na satu.

Smiljana Karlušić Kožar iz zagrebačke Pete gimnazije u izlaganju Državna matura i jezično-komunikacijsko područje u nacionalnom kurikulu osvrnula se i kritički prosudila smjernice za strategiju odgoja i obrazovanja kao i ključne kompetencije u novijim odgojno-obrazovnim dokumentima te govorila o područjima koja obuhvaća predmet Hrvatski jezik. Također je iznijela osobna iskustva vezana za državnu maturu (pripreme, poticaje i upute učenicima za pisanje eseja i sl.).

Biserka Draganić iz Osnovne škole Frana Krste Frankopana iz Zagreba u izlaganju Utjecaj osobnosti na učiteljev stručni rad analizirala je kvalitete uzornoga nastavnika te je istaknula misao da kvalitetan nastavnik mora biti nadaren za zvanje, ali da treba i neprestano graditi svoju osobnost i povjerenje kako bi mogao više dati drugima. Krizu današnjega vremena, drži gospođa Draganić, učitelj mora shvatiti kao izazov za pokretanje promjena; učitelj nije samo prenositelj znanja, nego i onaj koji razumije, suosjeća, poštuje i pomaže učenicima, koji i sam stalno uči, koji razvija suradnju i zajedništvo, koji je odgovoran i samokritičan, koji poučava primjerom, koji radi na svome samopouzdanju i njeguje svoju duhovnu dimenziju.

Tema izlaganja Jadranke Jelinić Blagec iz sesvetske Osnovne škole Luka bila je Uloga nastavnika u školskoj knjižnici – informacijskom i edukacijskom središtu škole. Profesorica Jelinić Blagec istaknula je ulogu knjižničara kao promicatelja novih znanja, moderatora informacijskoga opismenjavanja, kreativnoga komunikatora u multimedijskome školskom prostoru, kao zagovornika intelektualnoga poštenja, etičnosti i timskoga rada te kao poticatelja odgoja za vrijednosti.

Zrinka Jelaska s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u izlaganju Navezak i navezanost na hrvatski jezik nizom je primjera iz prakse, tj. iz osobnoga iskustva eksplicirala temu navedenu u naslovu, istaknuvši stilsku funkciju naveska u hrvatskomu jeziku. U kontekstu tematskoga okvira Skupa spomenula je goleme zahtjeve i očekivanja koja se stavljaju pred učitelja hrvatskoga jezika: znanje, govorničko umijeće, razumijevanje, empatija, izvrsne komunikacijske sposobnosti... Nada Babić iz Nakladničke kuće Alfa u izlaganju Urednik između čekića i nakovnja govorila je o ulozi profesora hrvatskoga jezika kao urednika u izdavačkoj kući; naglasila je da se urednik treba kretati u interdisciplinarnim područjima te da mora biti izvrstan metodičar, vješt komunikator i koordinator.

Nakon spomenutih izlagača Skupu je nekoliko riječi uputio potpredsjednik Matice hrvatske, akademik Stjepan Damjanović. Istaknuo je otvorenost Matice hrvatske svima koji svojim spoznajama, idejama i prijedlozima mogu i žele obogatiti njezino djelovanje te raditi za opće dobro. Skupu se na kraju obratio gospodin Enes Kišević. Poručio je da su upornost i odgovornost osobine onih koji mijenjaju svijet te je nadahnuto interpretirao Matoševu pjesmu Gnijezdo bez sokola.

Skup Identitet nastavnika hrvatskoga jezika u suvremenom hrvatskom društvu ukazao je na aktualna pitanja i izazove s kojima se susreće nastavnik hrvatskoga jezika u osnovnoj školi, srednjoj školi i na fakultetu. Pokušao je odgovoriti na pitanje kako danas obrazovati i odgajati mlade koji su izloženi agresivnom utjecaju medija i dezorijentirani u moru raznovrsnih ponuda te kako biti suvremen, zanimljiv, učinkovit u radu s mladima i u komunikaciji s kolegama. Nastavnik hrvatskoga jezika, zaključak je Skupa, mora odgovoriti potrebama i izazovima trenutka: biti fleksibilan i u vremenu krize, redefinirati odgojno-obrazovni proces, uključiti se u medijski odgoj, biti otvoren novim spoznajama, pratiti dostignuća u struci, njegovati smisao za kritiku i za timski rad, poticati učeničku kreativnost i, naravno, sam biti kreativan i inventivan. Skup će zacijelo mnoge od stotinjak nazočnih, mahom nastavnika hrvatskoga jezika, potaknuti na dijeljenje znanja i iskustava te ih motivirati na oblikovanje ideja za poboljšanje nastave hrvatskoga jezika na svim odgojno-obrazovnim razinama.