Moralnost kao životna filozofija

Manifestacija Tri dana sjećanja na Vladu Gotovca uz 12. obljetnicu smrti velikoga hrvatskog pjesnika, filozofa, disidenta i borca za slobodu (Imotski 1930–Rim, 2000) održana je u Zagrebu 6–8. prosinca. Uz Maticu hrvatsku i Kulturno društvo Napredak u organizaciji su sudjelovali Institut Vlado Gotovac, Kulturno informativni centar i Hrvatska socijalno-liberalna stranka. Otvaranju Dana sjećanja na znanstvenom kolokviju u Matici hrvatskoj prethodila je izvedba Gotovčeve monodrame Zvjezdana kuga Borisa Svrtana u HKD-u Napredak, a uslijedila je tribina Kultura i politika u Kulturno-informativnom centru te predstavljanje novoga broja časopisa Autsajderski fragmenti u Galeriji Forum, gdje je i postavljena izložba likovno-pjesničke mape Sadržaj vjetra Ede Murtića i Vlade Gotovca iz 1971. Predstavnici svih ustanova i organizacija u kojima je Gotovac djelovao položili su i vijence na Gotovčev grob na Mirogoju, gdje se hrvatska kultura ujedinila u tišini koja je poručila mnogo.

Podneseno za život

Ti poznaješ svoju tugu. I riječi

koje su joj potrebne.

Ti znaš kako živi srce, koje

poput plodne zemlje hrani ljude ne birajući ih.

Ti imaš dobrotu koja postoji za

sve, na svim mjestima jednaka, jer ti ne znaš

tko će je unijeti u svoj život.

Ti sebe jednostavno trošiš

svaki dan i nestajući polako samo pravednost

čuvaš prema svemu; da smrt tvoja ostane samo

tebi, da je nitko ne pretrpi.

Ti imaš život za druge i smrt

samo za sebe. Ali ono, što je tebi potrebno

svi upotrebljavaju bez pažnje; svi uvećavaju

tvoju patnju.

Ti trpiš dok bližnji pomažu smrt.

Ti je privlačiš na sebe i tako čuvaš ovu

Zemlju, kad netko unese tvoje riječi

u svoj život.

U svijetu koji se svakodnevno

ruši ti moraš pomoći da izdrži ono što je čovjeku potrebno.

Vlado Gotovac

Vlado Gotovac Hrvatskoj je darovao cijeloga sebe, bio je savjest hrvatskoga naroda i prosvjetitelj našeg doba, a njegovo djelo treba sačuvati za generacije koje dolaze, složili su se sudionici skupa u najstarijoj hrvatskoj kulturnoj instituciji koji je okupio velik broj poštovatelja lika i djela dugogodišnjega Matičina predsjednika i proljećara, urednika časopisa Međutim, Razlog i Hrvatski tjednik. Riječ je o velikom čovjeku koji se cijeli svoj život borio za pojedinca i njegovu slobodu te se nesebično stavljao na raspolaganje hrvatskom narodu, istaknula je u Matici Zrinka Vrabec Mojzeš, izaslanica predsjednika Republike i pokrovitelja manifestacije. „Upravo zbog Vlade Gotovca vjerujemo da je politika uzvišen posao“, naglasila je.

Pohvalu različitosti i fanatičnu borbu za pojedinca predsjednik MH Igor Zidić istaknuo je kao bitne odrednice Gotovčeve životne filozofije, u kojoj je moral uvijek bio prvi uvjet. „Borio se za čovjeka pojedinca, dok su ih kolektivizmi toga doba gutali. Govor je bio njegovo oružje“, rekao je, nazvavši Gotovca Sizifom koji je svoj kamen dogurao do vrha. Podsjetio je na njegov intervju dan švedskoj televiziji netom nakon izlaska iz zatvora koji ga je odveo u drugi zatvor, samo i jedino jer nije htio odustati od svojih humanističkih načela i borbe za demokraciju. Društvo u kojem živimo riješilo se opasnosti izvana, ali nije opasnosti iznutra, zaključio je Zidić citirajući Gotovčeve riječi: „Tko je bez nade, taj je bez budućnosti.“

Vlado Gotovac ostao je upamćen i kao vrstan govornik, a posebno se izdvaja njegov govor Generali, Hrvatska se ne boji, održan 30. kolovoza 1991. ispred ondašnje zgrade Komande V. vojne oblasti Vojnog suda u Zagrebu, gdje su prosvjedovale majke hrvatskih vojnika koji su bili silom zadržani u JNA. Na Gotovca kao snažna vizionarskoga retoričara osvrnuo se i Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, stranke koju je Gotovac ustanovio. Bio je savjest hrvatskog naroda, a svojim je promišljanjima bio dvadeset godina ispred svoga vremena, rekao je Kosor, što su na primjerima Gotovčeva poimanja slobode i pogleda na Europu, demokraciju i politiku općenito u vrlo nadahnutim izlaganjima pokazali mladi liberali Ivan Bertović, Blaženka Petrović, Dina Lacko i Boris Savić, ponudivši odgovore na pitanje kako ideje Vlade Gotovca primijeniti na današnju politiku. Gotovčeva supruga i direktorica Instituta Vlado Gotovac Simona Gotovac kazala je kako je Vlado sanjao Hrvatsku kao pravnu državu u kojoj vlada pravda i briga o svim građanima. Prisjetila se i zabilješke koju je našla nekoliko dana prije Gotovčeve smrti, s pjesnikovim riječima: „Imati snage za domovinu, to je nepregledna samoća u kojoj sve grije tvoje srce.“

Vlado Gotovac objavio je tridesetak knjiga poezije, eseja, radiodrama, kritika i publicistike, a osobno književno, novinarsko i javno iskustvo opisao je u knjizi Moj slučaj (1989). Istupima i radovima od ranih je pedesetih zagovarao demokraciju i slobodu neumorno pozivajući na moralno preispitivanje društva. „Samo moralan čovjek može uistinu u svakoj prilici učiniti sve što je potrebno da ostane slobodan. Takvog čovjeka, takve ljude mi želimo. (…) Želimo vratiti ovoj naciji budućnost. Samo onaj tko se ne boji mijene, tko se ne boji novoga, već, naprotiv, za tim ide i to čini – samo onaj ima budućnost.“