Iz ogranaka

Ogranak Matice hrvatske Čakovec nastavio je bogatu izdavačku djelatnost i u petak 23. studenoga predstavio novi, 21. po redu Hrvatski kajkavski kolendar 2013. I ovogodišnji Kolendar donosi brojne zanimljive i poučne tekstove te poeziju, a tema su godišta obljetnice. Tako je posebno poglavlje posvećeno 20. obljetnici Međimurske županije, 30. obljetnici Zavoda HAZU-a Varaždin, te 100. obljetnici Vajde Čakovec. I u ovom broju Kolendara mogu se pronaći tekstovi mlađih i starijih autora, čime je približen svim naraštajima čitatelja. O Kolendaru govorili su Stjepan Hranjec, glavni urednik i predsjednik čakovečkog ogranka, Vladimir Kalšan, direktor Vajde Čakovec, Slobodan Kaštela, član suradnik HAZU-a, te Ivan Perhoč, župan Međimurske županije. U programu su sudjelovali mladi župe Sv. Jelene Križarice iz Šenkovca i članovi etnoradionice šenkovečkoga Dječjeg vrtića Vrapčići (Adela Jadan).

Čitluk

Misom zahvalnicom, predstavljanjem slikovnice književnice Sonje Jurić o Međugorju Božićni dar te izložbom slika akademskoga slikara Vilima Parića u Čitluku je trinaesti put svečano otvorena tradicionalna manifestacija Božićni susret s Maticom u Brotnju, koja će trajati sve 6. siječnja. U obližnjoj Galeriji fra Didaka Buntića (župni ured) predsjednik čitlučkog ogranka MH Andrija Stojić predstavio je program manifestacije, zahvalivši Sonji Jurić što je sav prihod od prodaje božićne slikovnice velikodušno darovala Majčinu selu u Bijakovićima. Govoreći o novoj slikovnici (prevedenoj i na engleski i talijanski) Sonja Jurić nazvala ju je simbolom Božića u Međugorju i predstave Isusovo rođenje, koja se svake godine na Badnjak izvodi iza crkve, oko ponoći. Glavni je lik u priči djevojčica Lucija, koja s majkom dolazi u Međugorje i dobiva jedan od najljepših božićnih darova: predstavu Isusovo rođenje uprizorenu kao žive jaslice. Dopredsjednik čitlučkog ogranka MH fra Kornelije Kordić svečano je otvorio drugu samostalnu izložbu slika mladog akademskog slikara Vilima Parića, rođena u Travniku, a odrasla i školovana u Čitluku. „Iako se antagoniziranje da iščitati iz osobne poetike Vilima Parića, gdje je navodno kozmos digao svoje ruke i prepustio vladanje kaosu, dublje poniranje u Parićev svijet otkriva nam skriveni obrazac koji, poput ‘božanske proporcije’, iracionalne matematičke konstante, održava red u neredu. A taj obrazac je sam ‘on’ uobličen u vuka samotnjaka koji grčevitom borbom pokušava opstati i razumjeti svijet oko sebe...“ u katalogu napisao je Josip Mijić. Izložba je otvorena do 6. siječnja, a u sklopu Božićnih susreta 12. je prosinca u Pastoralnom centru Čerin predstavljena i zbirka poezije U pogledu Anite Martinac. Manifestacija po kojoj je vrlo agilan Ogranak MH u Čitluku već godinama prepoznatljiv donijet će još niz kulturnih događaja. (Goran Galić)

Grude

U Srednjoj školi Antuna Branka Šimića u sklopu VII. dana Matice hrvatske u Grudama je 5. prosinca predstavljena slikovnica Abeceda književnice Ive Nuić i profesorice likovnih umjetnosti Andrijane Mlinarević-Cvetković. Pred velikim auditorijem u kojem su bili i načelnik općine Grude Ljubo Grizelj te ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Županije zapadnohercegovačke Helena Lončar, knjigu su predstavili književnik Krešimir Šego i Mladen Leko, ravnatelj Srednje škole u Grudama. Oba govornika iskazala su zadovoljstvo radom dviju umjetnica, književnice i slikarice, zaželjevši im dug i plodonosan rad i u budućnosti. Mladen Leko zahvalio je Andrijani za izvannastavni izniman i plodonosan rad u Srednjoj školi s djecom kojima predaje.

Iva Nuić zahvalila je u ime autorica svima, preporučivši Abecedu svoj djeci. Mario Bušić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Grudama u čijoj je nakladi knjiga objavljena, kazao je kako su i Iva Nuić i Andrijana Mlinarević-Cvetković nezaobilazne osobe kad je riječ o kulturnom životu općine Grude. Posebno je pohvalio Andrijanu kao tajnicu Matice hrvatske u Grudama rekavši kako je njezin početak rada u općini Grude zapravo bio preporod u kulturnom životu naše općine. Prekrasnim pjevanjem pod vodstvom glasovirskoga virtuoza Stipe Iličića proslavile su se i uveličale ovu večer učenice Srednje škole Grude i Frame Ružići Ruža Pralas i Matea Iličić. Mladi voditeljski talenti, također učenici Srednje škole iz Gruda, Ruža Jurčić i Ivan Brzica, dokazali su kako učenici imaju budućnost i na ovom, voditeljskomu polju. Večer je završila druženjem u zbornici Srednje škole u Grudama uz kušanje domaćih kolača koje su priredili domaćini i prijatelji. Dani Matice hrvatske u Grudama nizom se programa nastavljaju sve do Badnjaka. (G. G.)

Križevci

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima prvog je prosinca 2012. u Koncertnoj dvorani Glazbene škole Alberta Štrige u Križevcima održan koncert Ansambla Musica Antiqua u sastavu: Ivana Žvan, violina, Sofija Cingula, mezzosopran i Zlata Životić, čembalo. Nastavljena je tako tradicija koncerata posvećenih baroknom glazbenom repertoaru, čime se križevački glazbeni život približio strujanjima unutar svjetske klasične glazbe. Cijeli pokret za povijesno obaviješteno izvođenje rane glazbe, populariziran unatrag nekoliko desetljeća, dosegnuo je u današnje vrijeme vrhunac pa ga neki, s određenom dozom skeptičnosti, nazivaju konačnom pobjedom filologije. Često naglašavana činjenica da će klasična glazba, za razliku od modno orijentirane popularne glazbe, uvijek imati svoju publiku, pokazala se točnom i za križevačku sredinu. Brojka između tridesetak i pedesetak redovitih posjetitelja ovakvih događanja nikako nije simptomatična, zapravo je jednaka primjerice zagrebačkoj sceni koja je još pritom potpomognuta blagodatima kulturnog monopolizma (naravno, broj posjetitelja raste proporcionalno s brojem stanovnika). Usko strukturirana publika upoznata s izvedbama rane glazbe i lišena utjecaja historijskog egzotizma (koji se na početku često vezao uz ranu glazbu), pokazala je odmah slušateljsko iskustvo te prepoznala kvalitetu ansambla Musica Antiqua.

Mlade glazbenice pokazale su respektabilan odnos prema ranoj glazbi, ne gledajući je kao staru glazbu, već kao umjetničku, što upućuje na potrebnu zrelost usprkos tome što ansambl djeluje tek nekoliko godina. Izvedeni program obuhvatio je djela iz cijeloga baroknog razdoblja, od Cecchinijevih i Caccinijevih monodija sve do Vivaldijevih i opernih arija, pa smo mogli usporediti različite promjene unutar stila tijekom 150 godina povijesti glazbe. Čini se da u današnje vrijeme sastavljači koncertnih programa više naginju stilskoj ujedinjenosti repertoara, pa je ovakav kronološki izbor dobar podsjetnik da se i na drukčiji način može pristupiti sastavljanju programa. Ipak treba reći da upravo odabranoj stilskoj raslojenosti upućujemo jedinu primjedbu u pogledu izvedbe. U nekim trenucima odveć se osjećao utjecaj kasnobarokne izvedbene prakse na onu raniju, što nije posebno utjecalo na doživljaj djela, ali u obliku stilske pedantnosti ima svoje opravdanje. (Tomislav Bužić)

Kutina

Ogranak MH u Kutini 28. studenoga bio je sudionik otkrivanja spomen-obilježja, bušaće garniture, simbola naftne industrije. Revitalizirana entuzijazmom umirovljenoga naftaša Antuna Dragoševića iz Gojla, postavljenja je u središtu toga mjesta, poznata kao kolijevka hrvatske naftne industrije. OMH Kutina dao je potporu ideji i entuzijazmu mjesnih vatrogasaca i članica Ženskoga kuglačkog kluba da se uloga Gojla u kojemu je prije šezdeset godina život započela i tvrtka Naftaplin ne zaboravi. Predsjednik OMH-a Ante Juretić najavio je i aktivnosti Ogranka posvećene crnom zlatu Moslavine. Iduće godine između ostalog OMH posebno će obilježiti 200. obljetnicu rođenja Ljudevita Vukotinovića, velikoga književnika i prvog pisca o moslavačkoj nafti u 19. stoljeću, te 90. obljetnicu rođenja poznatog putopisca Matka Peića, koji je noviji život uz naftu obilježio i knjigom Crno zlato. Drugo spomen-obilježje, otkriveno 8. prosinca pred baroknom crkvom Sv. Marije Snježne u Kutini, promovira duhovnu veličinu brata Ivana Bonifacija Pavletića (1864–1897), postolara iz moslavačkog sela Zbjegovače. On je postao članom Družbe Sinova Bezgrješne i skrbeći se o teško bolesnima i nezbrinutoj djeci na glasu je svetosti preminuo u Rimu u 33. godini. U tijeku je postupak za njegovo proglašenje blaženim. Spomen-poprsje, rad akademskoga kipara Ivana Durakovića, a dar rodnoj Kutini mons. Vladimira Stankovića, na prijedlog darovatelja podigli su Ogranak MH i Župa Sv. Marije Snježne iz Kutine. Poprsje je blagoslovio mons. Vlado Košić, biskup sisački. (Dragutin Pasarić)

Nova Gradiška

U povodu obilježavanja Dana grada Nove Gradiške i župe Bezgrešnog začeća BDM N. Gradiška Ogranak Matice hrvatske u Novoj Gradiški priredio je u Gradskoj knjižnici izložbu knjiga i časopisa u povodu 170 godina od utemeljenja Matice hrvatske. Iako je većina manifestacija u povodu velike obljetnice bila u prvom dijelu godine, predsjednik Ogranka naglasio je da su upravo 29. studenog 1874. prihvaćena nova Matičina pravila prema kojima ona mijenja ime u Matica hrvatska. Potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, u nadahnutu govoru o značenju Matice hrvatske i njezinih ogranaka, otvorio je izložbu. Kulturni događaj nastupom je oplemenio Tibor Kovačević, učenik 3. razreda gitare OGŠ Učilišta Relković.

Ogranak u Novoj Gradiški u suradnji s Gradskom knjižnicom i Gradskim novinama pripremio je večer duhovne poezije i izložbu slika Evice Kraljić pod naslovom Beskrajna ljubav. Autorica je članica OMH i još nekoliko udruga kulture u Novoj Gradiški, a kao zavičajna umjetnica objavila je pet knjiga: duhovno-ratnu prozu Pokošeni cvjetovi i četiri zbirke poezije: Nepovrat, Uronjena u tebe, U mirne sate i Između dodira i snova. Ogranak MH u Novoj Gradiški nakladnik je dviju knjiga živopisne autorice. (Josip Ostić)

Pula

Pulu je u 2012. nenadano napustila njezina vjerna kulturna radnica, arheologinja Vesna Girardi-Jurkić, koja je u sjećanju cijele Istre ostavila dubok pečat. Ogranak MH u Puli u godini koju ispraćamo priredio je niz kulturnih događaja, a posljednji o kojima izvještavamo svjedok su kontinuiteta kvalitete.

Ogranak je 29. studenog predstavio monografiju Govor Gračišća, opsežnu znanstvenu studiju Alvijane Klarić koja opisuje fonološke, morfološke, sintaktičke i leksičke osobine govora Gračišća – arhaičnog čakavsko-ekavskog dijalekta. Gračišće je mjesto smješteno u Istri, na litici iznad Čepićkog polja, nedaleko od Pazina, a zbog svoje je vrijedne kulturno-povijesne baštine u potpunosti zaštićen. Knjiga sadrži i pojmovni rječnik Gračišća podijeljen u trinaest semantičkih cjelina, kao npr. vremenske prilike; vrijeme i kalendar; život, brak i obitelj; životinje, poljodjelstvo; tijelo i osjetila i dr. U ovoj jezikoslovnoj studiji autorica je opisala i povijest Gračišća te njegovu bogatu kulturnu baštinu, što upotpunjuju autoričine 22 fotografije u boji na kojima su prikazani mjesni spomenici kulturne baštine. O knjizi su uz autoricu govorili Josip Klarić i David Ivić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Pazinu (nakladnik knjige). Večer je uveličala Gračišćanka Marijana Širol pročitavši nekoliko čakavskih pjesama iz knjige koja daje vrijedan prilog dijalektologiji, očuvanju kulturne baštine i identiteta toga kraja. (Irena Mikulaco)

Tuzla

U tuzlanskome ogranku Matice hrvatske ova je godina bila u znaku obilježavanja 130. obljetnice osnutka. Niz manifestacija i susreta, na razini bosanskohercegovačkih i međunarodnih Matičinih ogranaka i drugih društava s hrvatskim predznakom te prijateljskih društava drugih naroda, završen je 15. studenoga 2012. Toga dana u prostorijama Društva Hrvatski dom predstavljen je 9. broj godišnjaka Gradovrh. Taj broj časopisa za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja obaseže 346 stranica i ima 27 priloga (filozofija, jezik, književnost, pedagogija, psihologija, sociologija, tehnologija, teologija i prikazi). Kao dio Uvodnika objavljen je prilog Ivana Nujića Fra Juraj Dragišić, europski humanist iz Bosne. To je uvodničarski sadržaj okrugloga stola što ga je u rujnu, u okviru međunarodnoga festivala ogranaka MH, tuzlanska matica organizirala u Srebrenici pod naslovom Franjevci u našim kulturama. Časopis su predstavili Alen Matošević i Marinko Mrkonjić, a voditeljica je bila Marijana Nikolić. U umjetničkome dijelu večeri pjevao je Zbor Društva hrvatski dom pod ravnanjem Evice Cerić. Stihove iz Elegija fra Blaža Josića, pjesnika latinista iz Tuzle, govorio je Jurica Šuster. O Gradovrhu su za medije govorili: ministrica u Vladi Tuzlanskog kantona Nađa Avdibašić, predsjednica općinskoga vijeća u Tuzli Nada Mladina, predsjednica MH Tuzla i autorica ovih redaka (također urednica časopisa) te predsjednik DHD Tuzla fra Petar Matanović. (Marica Petrović)