Cjelina hrvatske književnosti

Riječ enciklopedija u današnjem je značenju prvi put upotrijebio Hrvat Pavao Skalić objavivši 1559. u Baselu jednu od najranijih enciklopedija u modernom smislu. Još jednu, specijaliziranu, prema riječima njezina glavnog urednika Velimira Viskovića „jedinstvenu u svijetu po širini informacija i podataka“ domaći su leksikografi predstavili 5. prosinca u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža.

Antun Vujić, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža,

s predstavljačima i urednicima Enciklopedije

Hrvatska književna enciklopedija rezultat je desetogodišnjeg rada tristotinjak hrvatskih povjesničara književnosti, kritičara, teoretičara, folklorista, teatrologa i jezikoslovaca, koji su u 278 tisuća redaka obradili oko tri tisuće pisaca i više od 800 književnih djela. Tiskanjem i predstavljanjem četvrtoga sveska dovršen je uistinu velik leksikografski projekt, u cjelini prožet interdisciplinarnim pristupom. Na predstavljanju su uz glavnog urednika Viskovića i njegova zamjenika akademika Zorana Kravara o Enciklopediji govorili ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić, akademik Tonko Maroević i akademkinja Dunja Fališevac, a događaj je dolaskom uveličao predsjednik Republike Ivo Josipović.

Ministrica Zlatar napomenula je kako se u Hrvatskoj književnoj enciklopediji prelama kulturna i politička povijest i ocijenila da projekt „nadilazi ideološke okvire“, odgovorivši time dijelu struke koji je nakon objave prvih svezaka upravo ideološku obojenost isticao kao temeljni problem. Dodala je da valorizacija književnosti, za razliku od drugih područja koja se enciklopedijski obrađuju, ide s evaluacijom, naglasivši kako je u enciklopedijama natuknica referentna točka. Akademik Tonko Maroević, i sam autor pojedinih članaka, ukazao je na istodobnu kroatocentričnost i kozmopolitizam Enciklopedije koja, za razliku od primjerice talijanske, nije upala u zamku isključivosti. „Hrvatska književna enciklopedija eurofilska je, i u njoj su prevoditelji i tumači također dobili svoje mjesto“, istaknuo je. Važnost Enciklopedije za povijest hrvatske književnosti i kulture naglasila je i akademkinja Dunja Fališevac, a o razvoju i realizaciji projekta koji je odobrio veliki leksikograf Tomislav Ladan emotivno je govorio glavni urednik Velimir Visković.

Hrvatska književna enciklopedija, kako je predstavljeno u Leksikografskom zavodu, obuhvaća sve činjenice relevantne za hrvatsku književnost i znanost o književnosti, poput biografija pisaca iz svih stilskih razdoblja, interpretacija najvažnijih ostvarenja u različitim književnim rodovima i vrstama, književnu periodiku, ustanove i društva, ali i naše književne veze s drugim nacionalnim književnostima i istraživačima. Od autora se članaka, prema riječima urednika, nije tražilo da zatome svoj autorski stav, a kolika je stvarna vrijednost i relevantnost projekta za hrvatsku književnost najbolje će pokazati vrijeme.