U potrazi za novom kvalitetom

Tržište diktira nemilosrdni marketing pa šetajući sajmom ne možete izbjeći bujici bezobličnih naslova koji preplavljuju dobar dio štandova, tako da će se malo zahtjevniji čitatelj dobro pomučiti da pronađe neki naslov po vlastitu ukusu. Unatoč kvalitetnu programu vezanu uz promocije novih naslova, događa se da „od šume ne vidimo stablo“

Interliber, 35. međunarodni sajam knjiga i učila, održao se od 13. do 18. studenog na Zagrebačkom velesajmu, a u zajedničkom terminu održavali su se i Sajam glazbe i multimedije, Info sajam, ZimSki show i educa.hr. Na svečanom otvaranju govorila je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, koja je istaknula kako je, unatoč problemima u izdavaštvu, knjiga još među nama zahvaljujući svima koji na njoj rade, a među kojima su upravo izdavači na najvećem udaru. Tešku će situaciju u izdavaštvu dodatno opteretiti i porez koji se uvodi na knjige od sljedeće godine pa je ovogodišnji sajam ujedno posljednja prilika za kupnju knjiga bez PDV-a.

Predstavljanje izdanja Matice hrvatske, 170 godina postojanja i trajanja u hrvatskoj kulturi / Snimio Mirko Cvjetko

Paviljoni 5 i 6 Zagrebačkoga velesajma i ove su godine okupili mnoštvo izdavača, a ovogodišnje izdanje Interlibera broji i nekolicinu nakladnika više nego prošle godine. Svakodnevno je na Interliberu organiziran niz popratnih programa, kao što su razgovori s piscima i književnim kritičarima, promocije novih izdanja, predstavljanja nakladničkih tvrtki, razne književne radionice i stručni skupovi, dječje radionice i projekcije dokumentarnih filmova, susreti s autorima.

Noviteti Matice hrvatske

Matica hrvatska ove je godine izdala naslove poznatih domaćih i stranih književnika, znanstvenika i umjetnika te je i na predstavljanjima svojih izdanja na najbolji način zaokružila i spojila umjetničko, znanstveno, političko i filozofsko područje. Organizirala je i razgovore s iznimno čitanim autorima Nives Opačić i Viktorom Žmegačem. Publika se na Interliberu mogla upoznati s Izabranim pjesmama Antuna Branka Šimića u književnoj ediciji Stoljeća hrvatske književnosti i s novom zbirkom Anke Žagar Crta je moja prva noć, koja nastavlja njegovati svoj osebujan lirski stil poigravajući se smislovima, zvukovima, samom mnogostrukošću jezičnih značenja s uvijek nesputanim nejednoznačnim aluzijama i asocijacijama. Zaigrana i inovativna jezikoslovka Nives Opačić u putopisnoj knjizi Pod Velikim medvjedom „spaja i šparta“ putovanja po sjevernoj polutki i neprestana razmišljanja o jeziku. U Posebnim izdanjima Matice hrvatske objavljen je roman Polarna svjetlost slovenskoga književnika Drage Jančara u prijevodu Anamarije Paljetak, u kojemu se ratna tematika prepleće s osjećajima straha, tjeskobe, nemira i egzistencijalističkih pitanja. Politička i ratna tematika provlači se i zbornikom radova Represija i zločini komunističkog režima u Hrvatskoj, koji je uredio Zorislav Lukić, naglašavajući počinjene zločine i njihove posljedice. Još jedan zbornik radova Susreti dviju kultura: obitelj Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti predstavlja obitelj Zrinski u povijesnom pregledu i na razmeđu hrvatske i mađarske kulture. U prijevodu Marka Špikića objavljena je studija talijanskoga povjesničara Arnalda Momiglianija Antička povijest i antikvar, koja razdvaja pojmove povijesnih izvora kao izvornih dokumenata vezanih uz određeno povijesno razdoblje i izvedene izvore, odnosno (re)interpretacije povjesničara i kroničara. Filozofskim pojmovima uma i mišljenja bavi se Petar Šegedin u knjizi Pojam uma u Platona, a roman Gustavea Flauberta Bouvard i Pécuchet / Rječnik uvriježenih ideja u prijevodu Bosiljke Brlečić na ironičan i satiričan način progovara o društvu, civilizaciji, ljudskome znanju. U studiji Bečka moderna (drugo prošireno izdanje) jednoga od najistaknutijih predstavnika hrvatske znanstvene scene Viktora Žmegača navode se glavna obilježja bečke moderne, portret jedne kulture i njihove poveznice s hrvatskom kulturom.

Širok raspon tema

Iz velikoga broja događanja (koja nisu uvijek bila popraćena i adekvatnom posjećenošću i zanimanjem publike) izdvajamo nekoliko. Izdavačka kuća VBZ predstavila je novi roman Slavenke Drakulić Optužena, koji donosi potresnu priču o zlostavljanju i roditeljskom zanemarivanju. Krug nasilja u kojemu je i sam zlostavljač zapravo žrtva te golem nedostatak ljubavi od kojega pati svaki lik u romanu na kraju će dovesti do strašnoga čina materoubojstva. Autorica je napomenula kako joj je najvažnije pisati o emocijama te je istaknula da je Optužena knjiga napisana iz perspektive žrtve, prvi roman o zlostavljanju u Hrvatskoj, ali da su i izvan Hrvatske takve teme još vrlo rijetke. Na predstavljanju su, osim autorice, govorili i Drago Glamuzina, Andrea Zlatar Violić i Alemka Lisinski, koja pandan knjizi Optužena nalazi u romanu Madame Bovary Gustava Flauberta, u kojemu se također raskida tema majčinstva zbog infantilne slike svijeta koju stvara protagonistica. Andrea Zlatar Violić govorila je o samoj konstrukciji romana. Središnji likovi Optužene jesu tri žene i jedan muškarac, a svi su osim djevojčice prikazani aksiološki negativno. Glamuzina je istaknuo da prepoznatljive motive boli i tijela nalazimo i u ovom djelu, s tom razlikom što je u njezinu posljednjem romanu Frida ili o boli naglasak bio na fizičkoj boli, dok je u romanu Optužena u prvomu planu emotivna bol.

Viktor Žmegač potpisuje svoju knjigu mladoj čitateljici

Ovogodišnji sajam predstavio je i nekoliko knjiga o kazalištu i dramskoj umjetnosti, od kojih se istaknula Melankolija i smijeh na hrvatskoj pozornici (Alfa) Dubravke Carić Crnojević uokvirena motom: U to vjerujem ovog popodneva, sutra ujutro neću vjerovati u to jer ću biti netko drugi! Slobodnim znanstvenim diskursom autorica oblikuje scensko viđenje teksta, afirmira ne-riječ i tjelesnost, promišlja o vlastitu tijelu glumice. Melankolija se povezuje s tekućinama, kao i nova knjiga Irene Matijašević Danska H2O (AGM), koja reinterpretirajući mjesta u Hamletu kroz prizmu sveprisutnoga elementa vode povezuje i razdvaja različita čitanja, reinterpretira nosive odrednice drame i povezuje ih i s državnim mehanizmima. Kada komedije izaberu autora, dogodi se komediografsko pismo Matka Sršena Komedije na dubrovačku (Modo fac) koje prepleće i zrcali suvremenost i baštinu, izvrsno predočenima u izvođenju ulomaka poznatih glumaca. Do izražaja dolazi autorova fasciniranost Držićem i kazalištem, koja se odražava u njegovu umjetničkom i profesorskom radu.

U romanesknoj građi dominiraju suvremene, uvijek aktualne i popularne teme za širu publiku u izdanju Frakture te VBZ-a, poput kriminalističkoga romana Rez Božice Brkan, koja naizgled pojedinačne priče zaokružuje u zanimljivu cjelinu; roman Bio jednom kraj Aleksandre Orlić koji propitkuje emotivne i društvene odnose, ljubavne sastanke i rastanke u devet priča te roman u izdanju nakladničke kuće Ljevak Žena tužnih očiju Latice Ivanišević, koji u prvi plan stavlja strah, odbačenost, osamljenost, ali i ljudskost.

Osim vrlo dobrih novih naslova, sajam nudi još i više raznih priručnika za samopomoć u svakodnevici, razne komunikacijske strategije, psihološke priručnike u kojim se najčešće obrađuju problemi današnjice poput depresije, tjeskobe, straha ili osamljenosti, a njihovu potražnju dokazuje i činjenica da je jedna od najprodavanijih knjiga A šta sad? Mirjane Krizmanić.

Za ljubitelje lirskih pjesama, jezika i jezičnoga stila Školska knjiga predstavila je antologiju usmenih lirskih pjesama Kada se sunce ženilo Petra Gudelja, sabrane pjesme A. B. Šimića Teški zrak. Rječnik stilskih figura Krešimira Bagića naglašava važnost retorike, uz pregledan prikaz 158 stilskih figura, te ih oprimjeruje u različitim diskursima i komunikacijskim situacijama. Važno je spomenuti i Školski rječnik hrvatskoga jezika te nadopunjeni Novi rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića i Hrvatski jezik i pravopis Marka Samardžije.

U povodu Svjetskoga dana filozofije 15. studenoga kulturna udruga i časopis za filozofiju, kulturu i humanizam Nova Akropola predstavila je knjigu meksičkoga povjesničara, antropologa i kulturologa Miguela Leóna-Portilla Filozofija Náhuatl – filozofija drevnih Meksikanaca, koja ističe filozofiju kao ideju, kvalitetu, vrlinu i spoj drevnih i sadašnjih vremena. Urednik Ivan Tomašković objasnio je čvrstu i logičnu strukturu knjige u šest poglavlja koja se povezuju s određenom filozofijom te je iznio glavni autorov stav da na geografskoj karti nema područja filozofskih praznina temeljeći taj argument na konkretnim dokazima, izvornim dokumentima i tekstovima, etimološkim analizama, interpretacijama i detektiranjima filozofskih ideja zajednice različitih naroda koji su govorili jezikom nahúatl. Ističući kako su potomci drevnih naroda godinama na margini, predstavljač zaključuje da domoroci, kao nasljednici, čuvaju najdublji korijen meksičke kulture, samo ako sebi dopustimo čuti što su govorili.

Francuska, zemlja gost

Ovogodišnja je zemlja gost na Interliberu bila Francuska. Predstavila se edukativnim ma- te- rijalom, okruglim stolovima te izložbom fran- cu- skoga stripa. Provodni motiv ovogodišnjega sajma bio je strip u Francuskoj, koji je na osnovi povijesti stripa, osvrta na današnjicu i najpoznatije strip-umjetnike donio kolorizam i osvježenje. Uz dosta novih naslova i zanimljivih predstavljanja, ovogodišnji Interliber omogućio je razgovore s autorima, nakladnicima i urednicima, uz potpisivanje knjiga, književne radionice i izložbe. Dominirala je izložba francuskoga stripa, izložba starih dječjih slikovnica i ilustracije naslovnica knjiga te izložba posvećena radu i stvaralaštvu braće Grimm.

Naslova dječje književnosti nije nedostajalo u obliku knjiga, časopisa, stripova, slikovnica, filmova koje je ove godine posebno istaknula izdavačka kuća Mozaik knjiga. Uz Smibove pričokaze za djecu, predstavljanje slikovnica i razne radionice, održala se i dodjela nagrade Ovca u kutiji za najbolju slikovnicu, kojom je proglašena Kako je paž spasio Zagreb Igora Knižeka, s ilustracijama Tomislava Tomića (Sipar), a nagradu publike dobila je slikovnica Djevojčica iz cirkusa Sanje Lovrenčić koju je ilustrirala Margareta Peršić (Mala zvona). Stručni i dječji žiri prepoznao je kvalitetan i zanimljiv spoj teksta i ilustracija kao i spoj vrijednosti sadržaja i likovnosti. Nagradu Kočićevo pero, koja se tradicionalno dodjeljuje na Interliberu, ove je godine dobio novinar i pisac Boris Dežulović.

Na Interliberu je proglašena i pobjednica Nacionalnog kviza za poticanje čitanja Dora Purgar, učenica 6. razreda osječke Osnovne škole Frana Krste Frankopana.

Izdavači i čitatelji

Na kraju bi se valjalo zapitati: u kojoj mjeri književni nakladnici manipuliraju ukusom šire čitateljske publike? Činjenica je da čitateljsku publiku treba stvarati, odgajati, a pitanje je koliko to znači izdavačima, koji su i sami u nezavidnoj situaciji što se tiče prodaje knjiga. Tržište diktira nemilosrdni marketing pa šetajući sajmom ne možete izbjeći bujici bezobličnih i senzacionalističkih naslova koji preplavljuju dobar dio sajamskih štandova pa će se malo zahtjevniji čitatelj dobro pomučiti da pronađe neki naslov po vlastitu ukusu. Unatoč kvalitetnom programu vezanu uz promocije novih naslova knjiga naših autora događa se to da „od šume ne vidimo stablo“. Čini se kako je Interliber zapeo u vremenu i prostoru, čemu zasigurno pridonosi i sterilno okružje Zagrebačkoga velesajma. Promoviranje knjiga i djelatnost čitanja, kao i opći interes za pisanu riječ, u današnjim vremenima iznimno su važni za cjelokupnu naobrazbu i kulturu. U današnjim recesijskim vremenima težište se još i više stavlja na marketing, ali pritom se često zaboravlja na važnost edukativnoga i kreativnoga stvaralaštva te na želju ljubitelja knjige da sajam obnovi kvalitetu i vizualnost prostora.