Malo drukčija rješenja

Žarište je novoga broja Orisa na stambenoj izgradnji, kako višestambenoj, tako i obiteljskih kuća. Nova razmišljanja i pristupi projektiranju stambenih objekata sve više dobivaju na značenju, pogotovo na području održivosti. Toranj Bois le Prêtre u Parizu navodi se kao primjer radikalna zaokreta u pogledu intervencije u gradsku baštinu, dovodeći u pitanje nužnost rušenja starih objekata i ustaljeno razmišljanje da kvalitetno stanovanje podrazumijeva visoke budžete. Kao dalji primjer inovativna razmišljanja navodi se projekt Socijalnog stanovanja Boréal, također u Francuskoj, u kojemu se ušteda energije postiže staklenim nadogradnjama koje se osim kao zimski vrtovi mogu rabiti i kao prostorije za dnevni boravak.

Bunt norveškom trendu serijske, identične stambene izgradnje pružaju arhitekti studija BKA, pregled čijeg je rada te filozofija da „arhitekti pružaju pozadinu, a korisnici interpretiraju na svoj način“, adresirana u tekstu Punk i polemička praksa. O mogućnosti fleksibilna stanovanja i u povijesnoj građevnoj supstanci govori primjer stambene zgrade u Beču, ureda LichtblauWagner Architekten, dok je Stambeno naselje Habitus, Sv. Duh, Zagreb, dan kao domaći primjer kvalitetna stanovanja. Apstraktan dizajn, uzorno organizirani stanovi te bogato dimenzionirani vanjski prostori samo su neke od odlika tog stambenog naselja autora Vladimira Kasuna.

Prelazeći na primjere obiteljskih kuća, ovaj broj Orisa daje pregled Kuće na litici u Mauiju, Havaji, SAD, slovenskog ureda Dekleva Gregorič arhitekti. Sastavljena od pet pojedinačnih volumena artikuliranih u obliku slova U koje objedinjuje zajednički, dominantni krov, ta rezidencija projektirana je za slovensko-hrvatskog dizajnera jedara za windsurfing Roberta Stroja. Obiteljsku kuću Rant u Škofji Loki, Slovenija, pak savršeno opisuje sam naslov teksta Uhvatiti ravnotežu i izazvati gravitaciju. Statički optimiranim, strogo odmjerenim gabaritima, arhitekti ureda 3biro uspijevaju u napetosti konstrukcije ostvariti nevjerojatan dojam mirnoće te, kao od lego-kocki sastavljene kompozicije. Istražujući ravnotežu prozirnosti i tjelesnosti, privatna rezidencija arhitekta Bennyja Govaerta u Brugesu u Belgiji daje uvid u ideju dematerijalizacije arhitekture, gdje se izgrađeni oblici transformiraju u površine koje lebde u prozirnom prostoru.

Tekst Arhitektura nužnosti donosi intervju s arhitektima norveškog ureda TYIN, Andreasom G. Gjertsenom i Yasharom Hanstadom. Smatrajući kako utjecaj arhitekture seže dalje od materijalnosti, taj višestruko nagrađivan duo progovara o vlastitom profesionalnom razvoju, utjecajima te radu koji se temelji na „ideji aktivnog uključivanja lokalne zajednice u proces projektiranja i građenja kako bi zajednički uspostavili okvir za međusobnu razmjenu znanja i vještina“.

Broj zaključuju članci posvećeni izložbi avangardne umjetnosti u Kassákovu muzeju u Budimpešti, radijskom projektu Eveline Turković Slika od zvuka te tekstom o problematici rušenja Fabrisove zgrade Ferimporta na Trgu maršala Tita, kao i projekta izgradnje faksimila na istoj lokaciji, koji će biti integriran u novu zgradu Muzičke akademije.