Kajkavska glazbena baština

Zaključci skupa odnose se na nužnost obrade, digitalizacije i javnosti arhivske građe pojedinih institucija te međuinstitucijskog povezivanja i projektne suradnje na prikupljanju, obradi i zaštiti kajkavske nematerijalne kulture

Održavanje dvodnevnoga Stručno-znanstvenog skupa Hrvatska kajkavska glazbena baština 21. i 22. studenoga u Zagrebu potaknula je Udruga Matapur iz Zasadbrega (Međimurje). Organizirali su ga Udruga Matapur i Institut za etnologiju i folkloristiku (IEF) u Zagrebu, u partnerstvu sa Središnjicom Matice hrvatske u Zagrebu. Skup je ostvaren zalaganjem Organizacijskog odbora u sastavu: Tvrtko Zebec, Irena Miholić i Lidija Bajuk, i zahvaljujući novčanoj potpori Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, a zbornik radova koji će biti objavljen sljedeće godine sufinancirat će i Grad Zagreb, obje institucije na temelju prijavljenih projekata na njihove javno raspisane natječaje. Na skupu se okupilo dvadesetak stručnjaka, znanstvenika i umjetnika, u namjeri da periodički redovito i interdisciplinarno sustavno (muzikološki, etnomuzikološki, etnološki, antropološki, jezikoslovno, dijalektološki, teološki) tematiziraju kajkavsku glazbenu baštinu u Hrvatskoj. Iako je na skupu bilo tek tridesetak slušatelja, Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske u ulozi domaćina, ponadao se da bi njegovo održavanje moglo imati dalekosežne i dobrohotne posljedice.

Vrijednost nematerijalnog nasljeđa

Nakon uvodnoga domaćinskog pozdrava Stjepana Sučića, etnolog i folklorist Ivica Ivanković, odgovorni urednik Redakcije narodne glazbe Glazbenoga programa Hrvatskog radija, osvrnuo se na dugogodišnji autorsko-urednički ciklus radijskih emisija Iz narodne baštine kajkavskih krajeva, istaknuvši velik doprinos Redakcije narodne glazbe Hrvatskoga radija u osamdeset i petogodišnjem bilježenju i čuvanju hrvatske tradicijske zvučne građe, koja će uskoro biti dostupna za korištenje i vanjskim korisnicima. Koraljka Kuzman Šlogar, etnologinja, muzeologinja i voditeljica Dokumentacije Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu predstavila je jedinstven i dragocjen kajkavskobaštinski etnografski i folkloristički dokumentacijski fundus IEF-a otvoren javnosti (rukopisnu zbirku, fototeku, fonoteku, videoteku) te dva njegova velika projekta: digitalizaciju arhivske građe i kreiranje digitalnog repozitorija. O najvažnijim kajkavskim pjesmaricama i o vlastitoj zbirci kajkavskih pjesmarica, koje je izbor i pokazao, govorio je glumac Vid Balog, doktorand na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Međimurska folkloristica i zagrebačka umirovljena učiteljica Marija Novak tematizirala je kajkavski običaj prve noći poslije ukopa kućedomaćina tradicijskoga sela i osebujan način nagoviještanja tradicijskoga svadbenog veselja, obje teme predlažući za nastavak istraživanja. Etnomuzikologinja i glazbena pedagoginja Miroslava Hadžihusejnović-Valašek, dugogodišnja suradnica Narodne redakcije Hrvatskoga radija, osvrnula se na svjetovnu i crkvenu pučku glazbu Gorskog kotara. Zanimanje nazočnih pobudilo je i izlaganje Željka Predojevića, lektora na Katedri Filozofskog fakulteta u Pečuhu i doktoranda na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u suautorstvu s mentoricom Ružicom Pšihistal, izvanrednom profesoricom na Filozofskom fakultetu u Osijeku, o ostacima kajkavske tradicijske kulture na području Baranje i problem njezina identiteta. Na kraju prvoga dana skupa zaključno je o kajkavskoj nematerijalnoj kulturi kao kulturnom dobru RH prema Unescovoj Konvenciji za očuvanje nematerijalne kulture izlagao etnokoreolog i ravnatelj IEF-a Tvrtko Zebec.

Kajkavske narodne tekstove u zborskoj glazbi izabranih hrvatskih skladatelja 20. stoljeća na početku drugog dana skupa tematizirala je, zajedno sa suautorom i svojim mentorom kroatistom Stipom Boticom s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, kroatistica i profesorica glazbene kulture Marina Jurković, jedna od umjetničkih voditelja Akademskog zbora Concordia discors Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Publika je u nastavku dana slušala izlaganje kulturologinje i komparatistice književnosti Barbare Dolenc o marijanskim popijevkama na kajkavskome govornom području i kulturno-povijesnim promjenama u oblikovanju pučkih pobožnosti, načinima očuvanja i konstrukcije toga dijela kajkavske kulturne baštine u isprepletanju religijskoga, političko-gospodarskog i umjetničkoga suvremenog života. Suodnose li se pojedini kulturni elementi zakarpatske Ukrajine i panonske Hrvatske u povijesnom kontekstu još od ranosrednjovjekovnog doba ili tek zbog doticaja hrvatskoga stanovništva s transhumantnim vlaškim stočarima na hrvatskom tlu, pokušala je na primjerima plesne tradicije ukrajinske kolomeyjke i međimurske kalamajke odgovoriti Lidija Bajuk, etnologinja, doktorandica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i asistentica u IEF-u.

Irena Miholić i Lidija Bajuk

Kajkavska glazbala

Emskim pristupom o Međimurskim popevkama – godišnjoj smotri tradicijskih napjeva Međimurja u Nedelišću – kao sudionica smotre s najvećim brojem nastupa na toj smotri govorila je etnoglazbenica Dunja Knebl, ističući vrijedan doprinos kontinuiranom i dugoročnom očuvanju kajkavske glazbene baštine. Kristina Repar, kroatistica i doktorandica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u izlaganju o kajkavskim napjevima, biserima kajkavske glazbe Zvira voda i Preko Drave grmljavica, pokušala je raščlaniti njihove motive i teme o mladenačkim i bračnim žensko-muškim odnosima. Rezultate arhivskog istraživanja Dokumentacije zagrebačog Etnografskog muzeja (EM) o zastupljenosti kajkavskih glazbala, većinom zagorskih, u muzejskom fundusu podastrla je Željka Petrović Osmak, kustosica Zbirke glazbala i Zbirke tradicijskoga gospodarstva EM u Zagrebu. Stjepan Večković, glazbenik Ansambla Lado i graditelj hrvatskih tradicijskih glazbala, predstavio je i zvukom kajkavska glazbala okarinu, jedinku, dvojke, trojke, četverojke, strančicu, dude, škrebetaljku i zujalku. Na kraju dana organizatori su upriličili panel-diskusiju o kajkavskoj glazbi jučer, danas i sutra – o slaboj zastupljenosti tradicijske i autorske glazbe u medijima, o suprotstavljenim viđenjima Festivala kajkavske glazbe u Krapini te o autorskome i obrađivačkom radu u kajkavskoj glazbi – u kojoj su sudjelovali Irena Miholić, etnomuzikologinja i znanstvena suradnica u IEF-u, maestro Siniša Leopold, maestro Josip Cvitanović te Rajko Suhodolčanin, glazbenik, producent i osnivač Kvarteta Gubec.

Po svršetku izlaganja prvoga dana skupa četvorica zagrebačkih studenata (Veno Mušinović – recitator, Ivan Šaravanja – harmonikaš, Nikola Švenda – bubnjar, Vedran Živković – tamburaš), okupljena u umjetničkoj skupini Mokre gljive, izvela je četrdesetominutni glazbeni recital Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže. Zatvaranje skupa obilježila je glazbena radionica Iz kajkavske baštine pod vodstvom kajkavskih etnoglazbenika Stjepana Večkovića, Dunje Knebl, Tomislava Golubana, Lidije Bajuk, obitelji Ivanković iz KUD-a Kupljenovo i drugih te večernja okrepa kajkavskim tradicijskim jelima za goste.

Zaključci, aktivnosti i ciljevi

Zaključci skupa odnose se na nužnost obrade, digitalizacije i javnosti arhivske građe pojedinih institucija te međuinstitucijskog povezivanja i projektne suradnje na prikupljanju, obradi i zaštiti kajkavske nematerijalne kulture uz njezino bijenalno organizirano i javno interdisciplinarno predstavljanje i promicanje, zatim na pokretanje novih terenskih znanstvenih istraživanja, na poticanje predstavnika lokalne zajednice oko angažmana registracije neprijavljenih lokalnih tradicijskih praksi nematerijalne kulture u skladu s Unescovom Konvencijom, na važnost usuglašavanja suvremenih metodičkih spoznaja i metodike zborovođenja – radi uvođenja obveznoga rada na tekstu dijalektalnih stihova ili onih na stranom jeziku (što se sada zanemaruje) te na poziv relevantnim medijskim ustanovama i javnosti protiv zanemarivanja i višegodišnjega prešutnog bojkota kajkavske glazbe u dnevnim televizijskim i radijskim zabavnim programima.

Spomenimo da je Udruga Matapur, koja je potaknula održavanje ovog skupa, od 2010. do 2012. predstavila internetsku stanicu Virtualni muzej tradicijske glazbe Međimurja (www.mtraditional.com) i započela dvogodišnja etnografska terenska istraživanja Pučka pobožnost i predajna etnobaština na tlu Gornjeg Međimurja (koja će od 2013. pokrenuti i u Donjem Međimurju), potaknula je osnivanje Centra nematerijalne kulture Međimurja u Čakovcu, objavila etnomuzikološko izdanje Marija Tuksar: Sunčani glas iz davnina – zvučni tonski zapis međimurskih napjeva u a cappella izvedbi iznimne izvorne pjevačice Marije Tuksar iz Vratišinca, potaknula je i zajedno s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizirala stručno-znanstveni skup Na bregima, med vodami – na tragu mitske, povijesne i kulturne baštine Gornjeg Međimurja u Štrigovi te je objavila dvojezičnu zvučnu knjigu Matapur. Prirodna i kulturna baština Međimurja (s 2 CD-a) Lidije Bajuk.

Nadajmo se da razdoblje zanemarivanja i omalovažavanja hrvatske kajkavske tradicijske glazbene kulture, kojoj su se dosad sa sporadičnim uspjehom u većoj mjeri suprotstavljali tek pojedinci osobno, pripada prošlosti.