Iz ogranaka

Sedmi Dani Matice hrvatske Grude pod naslovom Božiću ususret otvoreni su 23. studenoga u Grudama predstavljanjem knjige Etnografije hrvatskih misionara Gruđanina sa zagrebačkom adresom Damira Zorića. Knjigu su uz autora prikazali prodekan Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Tomo Vinšćak, koji je Etnografiju nazvao „pionirskim radom koji otvara mnogim našim znanstvenicima široko vrata da uđu u ovu veliku i prostranu znanstvenu zanimljivost koja je još uvijek neistražena“. Zorić je pohvalio rad Ogranka iz Gruda, koji pripada među najaktivnije Matičine ogranke. Predsjednik Ogranka istaknuo je raznolikost ovogodišnjega programa koji je „ne samo dostojan imena Matice hrvatske nego i obogaćuje djelatnost te najstarije kulturne institucije u Hrvata“. Manifestacija će trajati sve do Božića, a ugostit će niz eminentnih umjetnika i znanstvenika. (G. G.)

Orahovica

U Srednjoj školi u Orahovici gostovala je poznata filmska, televizijska i kazališna glumica Sandra Lončarić Tankosić, koja je dosad odigrala pedesetak kazališnih uloga domaćih i svjetskih pisaca, snimila devet igranih filmova i sedam serija, osvojivši i brojne nagrade, među njima i Nagradu za najbolju glumicu na svečanoj dodjeli Nagrade hrvatskog glumišta za 2010. U Orahovici je nastupila predstavom Lipa si, Teno, a tu emocionalnu ulogu mlade slavonske djevojke, koja u poznatom djelu Josipa Kozarca simbolizira povijesni uspon i propadanje same Slavonije, izvela je potpuno sama. Dvjestotinjak učenika uživalo je u izvrsnoj i emotivnoj scenskoj izvedbi Lijepe Tene, koja je bila i ostala u vječnoj potrazi za ljubavlju, ali i za emocijama prema rodnom kraju. (Damir Najmenik)

Metković

U galeriji Gradskoga kulturnog središta u Metkoviću u tijeku je skupna izložba troje hrvatskih slikara: Zite Rončević-Švaljek, Josipa Švaljeka i Igora Rončevića u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Metkoviću. Već afirmirane suvremene umjetnike uz istančan osjećaj za likovnost vežu i bliske rodbinske veze, dok u svojim djelima progovaraju potpuno različitim likovnim jezikom i tematskim preokupacijama. Izložbu je otvorio dopredsjednik Ogranka Ratko Krstičević, a o umjetnicima i njihovim novim ciklusima govorio je Ilija Manenica.

Zita Rončević-Švaljek predstavila se ciklusom slika Isječci i zvukovi mora, u kojem nastavlja vlastiti likovni koncept. U njima je autorica putem rafiniranih odnosa nepravilnih geometrijskih elemenata i estetike lirske apstrakcije stvorila seriju novih slika. Josip Švaljek izložio je akrilike pod naslovom Lovci i lovine. U tom ciklusu mladi slikar sažimlje komponentu zbiljskoga s iracionalnim i podsvjesnim u likovnu stvarnost vlastita djela. Igor Rončević, nezaobilazna činjenica suvremene hrvatske scene, predstavio je djela bogata kolorita i raskošne slobode pokreta, po čemu je već postao prepoznatljiv. (Božidar Lovrić)

Split

U Splitu je 18. studenoga u prepunoj konkatedrali Sv. Petra, u sklopu 20. dana Ogranka Matice hrvatske Split, misom zadušnicom obilježeno sjećanje na Vukovar i poginule branitelje Domovinskoga rata. Nakon izmoljene krunice misu za sve pokojne branitelje, osobito branitelje i građane Vukovara, koji su podnijeli mučeništvo za hrvatsku slobodu, predstavio je don Stanko Vrnoga sa župnikom don Radojkom Vidovićem. U sklopu Dana, 20. je studenoga u dvorani Nadbiskupijskog sjemeništa predstavljena prva knjiga pjesama Kamene sjene Mate Tafre, u kojoj autor „daje svojevrsni životopis i pogled na život jednoga Hrvata koji je otišao u tuđinu“. Sljedeći dan Ogranak MH iz Sinja predstavio je velebnu fotomonografiju Cetina Velimira Borkovića, uz film o tom biseru hrvatske prirodne baštine. (Ivica Luetić)

Velika Gorica

Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba predstavio se u sklopu 78. Matičina četvrtka 22. studenoga u Muzeju Turopolja. Velikogoričane su s tom važnom znanstvenom institucijom upoznali njezin ravnatelj Tvrtko Zebec, viša asistentica Melanija Belaj i voditeljica dokumentacije Koraljka Kuzman Šlogar. U sklopu programa moglo se čuti kako je institucija ustanovljena 1948, najprije kao Institut za narodnu umjetnost, a od 1977. do 1990. djeluje kao Zavod za istraživanje folklora u sklopu Instituta za filologiju i folkloristiku. Znanstvenici se, u okviru institutskih projekata, bave istraživanjima usmene i pučke književnosti, folklornoga kazališta, glazbenih praksi, materijalne i društvene kulture i običajnih praksi u regionalnom i lokalnom okviru. U posljednje vrijeme sve su istaknutiji i novi teorijski pogledi, kritički pristupi te interdisciplinarna usmjerenja prema pitanjima konstrukcije identiteta, utjecaja novih medija, suvremene urbane kulture... Uz znanstvenoistraživačku djelatnost suradnici Instituta bave se nastavnom djelatnošću, primjenjuju i populariziraju znanstvene rezultate svojih istraživanja i publiciraju časopis Narodna umjetnost te biblioteku Nova etnografija, rečeno je na tribini koja postaje sve prepoznatljiviji kulturni topos na velikogoričkom zemljovidu. (Ana Peternac)