Iz ogranaka

Ovogodišnji 49. Šimićevi susreti (3–22. studenoga), program Antun Branko Šimić i Slavonija realizirali su u slavonskoj metropoli u suradnji s osječkim ogrankom MH. Sanja Jukić, asistentica na Filozofskom fakultetu u Osijeku, u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta govorila je o Šimićevim srednjoškolskim danima u Vinkovcima te knjizi Cibaliana tiskanoj 1998, na stoti Šimićev rođendan. O grudskom pivanju govorio je Damir Zorić istaknuvši da ganga nije mnogo zapisivana jer se usmeno prenosila i uvijek je komentar dnevnih događanja. Usporedio ju je i sa slavonskim bećarcem, pohvalivši izdavanje dvostrukog CD-a skupine Grudsko pivanje. O tom iznimnom projektu sa 100 pjesama i 100 tekstova pjesama govorio je i Petar Majić, pohvalivši napore Radija Grude na tom projektu.

Na svečanom otvaranju goste su pozdravili predsjednik osječkog ogranka Ivica Završki i osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić. U toj prigodi načelnik općine Grude prisjetio se početka Šimićevih susreta 1964. u Drinovcima poklonivši Šišljagiću umjetničku sliku. Stihove Antuna Branka Šimića govorila je glumica osječkoga HNK-a Anita Schmidt. (G. G.)

Imotski

Imotski ogranak MH objavio je tri knjige koje su predstavljene u Prološcu u povodu 170. rođendana naše najstarije kulturne ustanove. Umirovljeni profesor Branko Škare (1930) u knjizi Idealisti siju, lukavi žanju. Sjećanje jednog radićevca na 20. stoljeće na 480 stranica romansirao je životopis svoga oca Stanka Škare (1900–1969), poznatoga imotskog haesesovca, antifašista i pučkog pjesnika. U fikcijskim noćnim razgovorima sina i oca, u dvadeset poglavlja, zrcali se težak život višečlanih obitelji u krškim selima Imotske krajine, argumentirano se i znalački seciraju sve mijene koje su obilježile jednu obitelj, te pješake povijesti i cijeli hrvatski narod u burnim vremenima borbe za opstojnost hrvatskog identiteta tijekom tri rata.

Imotski ogranak MH utemeljio je i pjesničku knjižnicu Vrilo u kojoj je prvi naslov Prostirka od rana, četvrta knjiga zagrebačkog autora Vinka Pavića (1958), što se nostalgijskim stihovima vraća u djetinjstvo i rodne Ričice, polažući u stihove ode svom ocu, majci, dragom kamenu i zavičaju. Knjigu koja je „pismo od Boga, čovjeka i zavičaja“ ilustrirao je sumještanin Milan Lekić Leks, a predgovorom popratio Mario Bilić.

Kao drugi naslov knjižnice Vrilo objavljen je prvijenac Tine Maršić (1974) Nenaslovljeno postojanje, kolajna sa 66 refleksivnih i intimističkih stihova. U modernu slogu autorica ispisuje fragmente dnevnika svoje duše, okrenuta nekom univerzalnom ljubavniku, kontemplativno otvara egzistencijalna pitanja svoga bezglasja, bezmjerja, bezvremenosti i besprostornosti. Predgovor zbirci ispisao je Zlatko Tomić, a zbirku je ilustrirao slikar Zoran Barešić. (Mladen Vuković)

Kutina

Kutina je s više programa obilježila prvi poznati spomen svoga imena 10. studenoga 1256, a taj se datum na prijedlog OMH-a od demokratskih promjena obilježava i kao Dan Grada. Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Kutine Godišnju nagradu Grada Kutine primio je Mladen Mitar (prvi predsjednik OMH u četverogodišnjem mandatu). Za darovano autorstvo i sudjelovanje u postavljanju spomenika poginulim policajcima ispred Policijske postaje Kutina, predložile su ga braniteljske udruge iz Domovinskog rata, a za potporu stvaralaštvu članova i promicanje umjetničkih vrijednosti Moslavine, što čini već puna tri desetljeća, isto je učinila i Udruga Kutinski likovni krug. Nagrada za životno djelo Grada Kutine uručena je umirovljenom srednjoškolskom profesoru i dramskom piscu Anti Juretiću. Za nagradu ga je predložio KUD iz Repušnice, čiji je bio prvi predsjednik nakon obnove rada, te Mjesni odbor Repušnice, sela u kojemu živi. (Dragutin Pasarić)

Petrinja

Zbirka poezije pjesnika i slikara Josipa Stanića Staniosa Moj Križ predstavljena je 26. listopada u Hrvatskom domu u Petrinji. Stanić je rođen 1943. u Križu kraj Petrinje, a nakon studija slikarstva na Accademiji di Belle Arti u Rimu ondje stalno živi i djeluje. Unatoč prostornoj razdaljini ili upravo zbog nje, sadržaj njegove trajne poetske opsjednutosti je mikrouniverzum vlastitoga zavičajnog prostora, koji je napustio nakon što nije primljen na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu i Ljubljani. Izbor pjesama iz više od 140 njegovih pjesničkih zbirki, objavljenih mahom u vlastitoj nakladi tijekom posljednjih trideset godina, sačinio je pjesnik i kritičar Boris Vrga, uz opširan i temeljit pogovor, kojim je Josipa Stanića Staniosa ozbiljno situirao u kontekst suvremenoga hrvatskog pjesništva. O trajnim pjesnikovim kontaktima sa zavičajem govorio je Hrvoje Tomo Bešlić, a o nastanku knjige i zavičajnoj ukorijenjenosti Stanićeva pjesništva glavni urednik izdanja Davor Salopek, zaključivši: „Josip Stanić živi u inozemstvu, ali trajno misli hrvatski.“ Recital Stanićeve poezije izvela je grupa Petrinjski akordi u izboru profesorice Gordane Šelendić, dok je ulogu Stanićeve poezije u koordinatama hrvatskoga pjesništva predstavio izbornik zbirke Boris Vrga. Autor se predstavio govorenjem jedne svoje pjesme o Križu, a predstavljanje je zaključio Muški komorni zbor Matice hrvatske sa Srednjoškolskim komornim zborom pod ravnanjem Želimira Đenđinovića. (Davor Salopek)

Pula

U pulskom ogranku Matice hrvatske 10. studenog obilježen je Svjetski dan znanosti za mir i razvoj. Tom je prigodom profesorica fizike i matematike Sonja Prelovšek-Peroš, iz pazinske Osnovne škole Vladimira Nazora, održala predavanje i predstavila izabrane radove učenika 7. i 8. razreda koji su nastajali u proteklih sedamnaest godina. Edukacijski plakati prikaz su presjeka različitih strategija postojećih metoda, primijenjenih u nastavi, a pomogle su učenicima da bolje razumiju fiziku.

Drugi dio znanstvenoga subotnjega jutra u Matici bio je koristan i edukativan za učenike i studente, koji su mogli čuti što je to znanost, o interakciji znanosti, društva i vjere, kako se dolazi do znanstvene istine, je li znanost pouzdana te koji su znanstvenici živjeli u prošlosti, sadašnjosti, a tko su znanstvenici budućnosti. Odgovore na ta pitanja ponudio je Stipe Kutleša s Instituta za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu. U drugom dijelu izlaganja, kao priređivač knjige Ruđera Josipa Boškovića Pomrčine Sunca i Mjeseca (MH, 2012) Kutleša je predstavio izdanje, znanstveni i književni rad znamenitoga hrvatskoga znanstvenika. I tristo godina nakon Boškovića knjiga je inspirativna za nove generacije koje teže svestranosti i izvrsnosti. Izložbu edukacijskih plakata moći će razgledati i svi zainteresirani u idućih mjesec dana. (Irena Mikulaco)

Split

Svečana projekcija znanstveno-obrazovnog filma Stella Maris slavonskih žitnih polja – štovanje Bogorodice u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji priređena je u okviru XX. dana Ogranka Matice hrvatske u Splitu 11. studenoga u knjižnici Nadbiskupskog sjemeništa. Otvarajući jubilarne Dane skup je pozdravio predsjednik splitskog ogranka MH Mario Mimica, naglasivši kako će ovogodišnja manifestacija do 4. prosinca ponuditi niz literarnih, scenskih, glazbenih i likovnih događanja. O novim filmovima i projektima (ukupno četrnaest filmova) govorili su don Mladen Parlov i voditeljica projekta, scenaristica i redateljica Hrvojka Mihanović-Salopek.

Film Stella Maris prikazuje prosjek građe posvećen povijesnom štovanju Bogorodice u Đakovačko-osječkom nadbiskupiji, od srednjeg vijeka do današnjih dana. Zahvaljujući filmu gledatelji su mogli upoznati pojedina glasovita, ali i manje poznata stara povijesna marijanska svetišta, kao i samostane koji su očuvali marijansku baštinu. Poseban naglasak pridan je ostacima romaničko-gotičkih sakralnih spomenika, pored toga i baroknom usponu i kulturi stare Slavonije u razdoblju nakon Otomanskog Carstva. Pozornost je pridana i liku biskupa Strossmayera, kao važnomu kulturno-prosvjetnom radniku, meceni i pokretaču znanstvenih i kulturnih institucija Slavonije i cijele Hrvatske. (Ivica Luetić)

Varaždinske Toplice

U organizaciji Ogranka MH održana je pod pokroviteljstvom Varaždinske županije, Grada Varaždinske Toplice i Matice hrvatske, a potporom Ministarstva kulture RH, trodnevna književna manifestacija Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama, koja je završila uspješnim znanstvenim skupom u povodu 170. obljetnice javnoga djelovanja Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Hrvatskoj. Spomen-vijenci položeni su pred spomenik hrvatskom jeziku i na grob Antuna Kukuljevića Sakcinskog, uz koji je održana terenska nastava povijesti pod vodstvom Drage Ilića. Priređen je i prigodni znanstveni skup koji su otvorili učenici OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića, a predsjednica Ogranka Božena Filipan zahvalila je gostima i pokroviteljima, uputivši pozdrave sudionicima skupa iz županija na čijim je područjima, napuštanjem vojne službe već početkom 1842, aktivno djelovao Ivan Kukuljević Sakcinski. U radu skupa sudjelovali su znanstvenici i stručnjaci s područja županija sjeverozapadne Hrvatske, koji su svojim prilozima svestrano osvijetlili obiteljske i društveno-političke okolnosti djelovanja Kukuljevića Sakcinskih i njihovih srodnika te suradnika u Hrvatskom narodnom preporodu i Matici hrvatskoj. Predočena dokumentacija ukazuje na potrebu objedinjavanja arhivske građe iz obiteljske ostavštine Kukuljevića Sakcinskih i na znanstvenu doradu Kukuljevićeve biografije. Radovi sa skupa bit će objavljeni u 4. knjizi Zbornika radova.

Umag–Novigrad

U novigradskoj knjižnici 30. je listopada promovirana knjiga pjesama Stari hrast autora Alojza Sinčića. Zbirku čini tridesetak pjesama u koje je utkana Sinčićeva životna filozofija. „Alojzije je u svoj neposrednosti, jednostavnosti i prostodušnosti neraskidivi dio puka kojem pripada cijelim bićem, svojom intimom i dubinom ćuteći njegovo bilo i srh. Po pisanom izričaju blizak je narodnoj pjesmi i mudrosti nataloženoj stoljećima te se njegovo epsko-lirsko pismo može okarakterizirati kao svojevrsna literarna naiva, proživljena i iskrena“ – rekao je recenzent Tomislav Milohanić. Knjigu je uz autora i recenzenta predstavio i glavni i odgovorni urednik Stelio Prodan. Sinčićeva knjiga četrnaesta je u nizu biblioteke Bujština nakladnika Matice hrvatske, Ogranka u Umagu. Predstavljanje su popratili učenici Osnovne škole Rivarela iz Novigrada recitacijama Sinčićevih pjesama te novigradski ženski zbor Lavanda pod ravnanjem dirigenta B. Ostojića. (Irena Mikulaco)