Književni globus

Azijski Booker izgubio

sponzora

Velika britanija – Dva dana nakon što je u Londonu predana nagrada Man Booker, investicijska kuća Man Group objavila je da viÜe neće sponzorirati azijsko izdanje te knji×evne nagrade.

Objava je uslijedila nakon što se tvrtka Orange početkom godine povukla iz sponzoriranja istoimene nagrade za spisateljice, čije je preživljavanje sljedeće godine osigurala skupina privatnih financijaša, čime ipak nije riješen dugoročni problem. Grupa Man objavila je da ostaje pri financiranju nagrade Man Booker, kao i podnagrada, među kojima je međunarodno izdanje nagrade. Ipak, azijsko izdanje, među čijim su dobitnicima bili Su Tong, Miguel Syjuco, Kyung-sook Shin i drugi, bit će predano još sljedeće godine u ožujku, nakon čega se zaustavlja financiranje. Azijska nagrada Man osnovana je 2007. i vrijedna 30.000 dolara, a predaje se najboljem romanu nekog azijskog pisca napisanom ili prevedenom na engleski.

Liao Yiwu u Frankfurtu

kritizirao kineske vlasti

i Zapad

Njemačka – Kineski pisac i disident Liao Yiwu primio je Mirovnu nagradu njemačkih knji×ara, a ceremoniju je iskoristio za oÜtar napad na pekinÜko vodstvo, ali i Zapad.

Liao je u Frankfurtu rekao kako Zapad pod egidom slobodne trgovine „šuruje s krvnicima“ i upozorio na neodrživost ideje da će ekonomski uspon Kine automatski donijeti političke reforme. Liao je jednu od najvažnijih kulturnih nagrada Njemačke, vrijednu 25.000 eura, primio pred oko tisuću gostiju, među kojima su bili njemački predsjednik Joachim Gauck i nobelovka Herta Müller. Savez njemačkih knjižara nagradio je 54-godišnjeg autora, koji je prošle godine pobjegao iz Kine i otad živi u berlinskom egzilu, jer „neustrašivo i snažnim jezikom daje glas ljudima koji u njegovoj zemlji žive pod represijom“. Liao je u Kini proveo četiri godine u zatvoru, a sjećanja na to vrijeme opisao je u knjizi Za jednu pjesmu i stotinu pjesama, koju je zapravo morao napisati tri puta, budući da su mu vlasti dvaput konfiscirale rukopis. Na frankfurtskom sajmu predstavljen je prijevod njegove nove knjige za koju je godinama u tajnosti vodio razgovore sa svjedocima pokolja na Tiananmenskom trgu 1989. Lani je nagradu dobio alžirski pisac Boualem Sansal.

Hilary Mantel

i drugi Booker

Velika Britanija – Britanska spisateljica Hilary Mantel drugi je put dobila nagradu Man Booker, ovaj put za roman Bring Up the Bodies.

Roman je drugi dio planirane trilogije o državniku Thomasu Cromwellu (oko 1485–1540), najbližem savjetniku kralja Henrika VIII. Za prvi dio, Wolf Hall, Hilary Mantel je 2009. već nagrađena Bookerom. Ovo je prvi put u povijesti najvažnije britanske književne nagrade da ju je dobio neki književni nastavak, a Hilary Mantel ujedno je i prva britanska spisateljica koja je nagradu dobila dvaput. Predsjednik žirija, kritičar Peter Stothard, pobjedu je komentirao riječima da je Hilary Mantel za povijesni roman „napisala nova pravila“. U Bring Up the Bodies u središtu su radnje zapetljani odnosi Cromwella s kraljicom Anne Boleyn, koju je Henrik VIII. dao pogubiti 1536, a u sljedećem nastavku, The Mirror and the Light, bit će riječi o Cromwellovu padu i smrti. Man Booker dodjeljuje se od 1969. i pobjedniku donosi 50.000 funti, a lani ga je dobio Julian Barnes za The Sense of an Ending.

Riješena svađa oko

Kafkine ostavštine

Izrael – Nakon višegodišnje sudske svađe rijeÜena je budućnost ostavÜtine Franza Kafke i Maxa Broda, koja će prema odluci suda pripasti Nacionalnoj biblioteci u Jeruzalemu.

Sud u Tel Avivu time je presudio protiv sestara koje se smatraju nasljednicima Kafkina prijatelja, pisca Maxa Broda. Kafka je prije smrti 1924. tražio od Broda da spali njegova djela, što ovaj nije učinio, već je tekstove objavio. Brod je 1939. bježeći pred nacizmom iz Praga odselio u Palestinu i onamo odnio Kafkine rukopise, a nakon Brodove smrti 1968. velik dio Kafkine ostavštine dobila je Brodova tajnica Esther Hoffe. Nakon njezine smrti ostavština je otišla njezinim kćerima Ruth i Havi. I njemački Književni arhiv u Marbachu, koji već ima rukopis Procesa svojedobno je signalizirao interes za ostavštinu. Prema navodima izraelskoga tiska, riječ je o više desetaka tisuća stranica rukopisa, među njima dnevnik Maxa Broda, te bilježnice s Kafkinim neobjavljenim tekstovima i korespondencija s Brodom i drugim piscima, među njima i Stefanom Zweigom.