Iz ogranaka

Na redovitoj izbornoj skupštini dubrovačkog ogranka dosadašnja predsjednica Ivana Burđelez izabrana je u novi četverogodišnji mandat. Na skupštini na kojoj je, između ostalih, bio i potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, izabrano je i novo predsjedništvo u sastavu: Ivana Burđelez, Maroje Brčić, Antun Česko, Vesna Čučić, Sanja Dražić, Ileana Grazio, Anica Kisić, Vinicije Lupis, Jelena Obradović Mojaš, Anamarija Paljetak, Luko Paljetak, Slavica Stojan i Ante Šoljić. U nadzorni odbor izabrani su Nita Svilokos, Eta Rehak i Josip Škerlj. Predsjedništvo će na prvoj idućoj sjednici izabrati potpredsjednika, tajnika i gospodarskog tajnika. (G. G.)

Ilok

U organizaciji zagrebačkoga Društva Iločana, iločkoga ogranka Matice hrvatske i Grada Iloka u Zagrebu su se 26. i 27. listopada slavili Dani Grada Iloka. U subotu (27. listopada) velika dvorana Matice hrvatske bila je posve ispunjena brojnim slušateljima, koji su s pažnjom pratili program što ga je vodio Ante Pavičić, predsjednik Društva Iločana. Nazočne je u ime Matičina predsjedništva pozdravio potpredsjednik Stjepan Damjanović, koji je istaknuo da se Matica raduje svakom okupljanju svojih članova i prijatelja i da je jedna od njezinih velikih zadaća da upozorava na kulturne vrijednosti svakoga hrvatskoga kraja. Podsjetio je na iločke kulturne vrednote i žrtvu koju su Iločani podnijeli u Domovinskom ratu i dodao: „Pišući jedan od svojih brojnih sjajnih tekstova o Iloku, profesor Bogdan Mesinger napisao je da bi trebalo dopuniti biblijsku Knjigu Postanka i reći da se Svevišnji Tvorac sedmi dan nije odmarao, nego da je stvorio – Ilok.“ Skup je pozdravio i iločki gradonačelnik Miroslav Janić, koji je slušatelje ukratko upoznao s najvažnijim projektima u gradu i s nastojanjima da se i u teškim vremenima ide naprijed.

Prvo izlaganje održala je tajnica iločkoga ogranka Matice hrvatske Maja Novaković o temi Djelovanje Ogranka Matice hrvatske u Iloku, u kojem je ponudila mnogo zanimljivih podataka iz povijesti iločkoga ogranka. Monografiju Ilok i iločki kraj u Domovinskom ratu predstavila je ravnateljica Muzeja Grada Iloka Dubravka Tomšik Krmpotić podsjetivši na put od inicijative do ostvarenja monografije i opisavši njezin sadržaj. Još dva izlaganja bila su posvećena temama koje su za budućnost Iloka od najveće važnosti: vinu i turizmu. Izlaganje direktora Turističke zajednice Ilok Ivice Miličevića Turističko-projektne aktivnosti Grada Iloka ponudilo je niz dokaza o usponu iločkoga turizma i o utemeljenoj nadi da će biti još bolje, a izlaganje direktora Iločkih podruma Mladena Papka Monografija o iločkom tramincu Princ s Principovca upoznalo je slušatelje s velikim uspjesima Iločkih podruma u proizvodnji vina koja (posebno traminac) dobivaju priznanja i zlatne medalje na najstrožim svjetskim izložbama.

Riječ se prepletala s glazbom. Tamburaški sastav Iločke bekrije svirao je poznate melodije s panonskih prostora i održavao dobro raspoloženje za vrijeme trajanja programa i poslije, kada su Iločani posjetiteljima pokazali da su priče o kvaliteti njihovih vina i njihove gastronomije itekako utemeljene. (G. G.)

Kutina

Ovogodišnji Kutinski dani znanosti u umjetnosti, posvećeni Gustavu Baronu (1847–1914), rektoru Sveučilišta u Zagrebu, generalnom vikaru Zagrebačke nadbiskupije i dobrotvoru Kutine, održani su 24. listopada. Utemeljio ih je 2000. kutinski ogranak MH uz otkrivanje poprsja Gustavu Baronu, čije je ime upisano i u temelj novoizgrađene kutinske srednje škole, domaćina manifestacije. Kroz nju učenici, kao i mladi istraživači, predstavljaju znanstvene i umjetničke vrijednosti Moslavine. Ovogodišnji gost bio je sa zagrebačkog Instituta za fiziku, najmlađi doktor fizike u Hrvatskoj Petar Popčević (29), nekada polaznik kutinske gimnazije. Prije dvije godine pred međunarodnim povjerenstvom obranio je doktorski rad Anizotropija transportnih svojstava aproksimanata dekagonalnih kvazikristala. Disertaciju je predstavio srednjoškolcima, ali i svojim nekadašnjim profesorima Jakovu Novokmetu i razrednici Anki Stanić. I danas dosljedan je izjavi izrečenoj po obrani disertacije: „Usavršavanje u svijetu da, ali znanstvenim radom ostajem u Hrvatskoj, u Zagrebu.“

Tribina je podsjetila da su iz Kutine ili s Kutinom povezani pedagozi i fizičari: nastavnica Dragica Varat i nekadašnji predavač na gimnaziji Matko Babić, a znanstveno je afirmiran na Institutu za fiziku Kutinčanin Željko Marohnić. Predsjednik OMH Ante Juretić Petru Popčeviću darovao je ovogodišnji dvobroj časopisa Moslavačko zrcalo kutinskog OMH i njegove podružnice iz Popovače.

U sklopu Mjesecu hrvatske knjige Knjižnici i čitaonici Katarina Brkić i Marijana Horvat, svojedobno profesorice te škole, a u kutinskom OMH nositeljice književnih i jezičnih tema, darovale su kapitalno djelo hrvatskoga jezikoslovlja. Riječ je o pretisku, transkripciji i leksikografskoj interpretaciji trojezičnoga rječnika hrvatsko-talijansko-latinskoga Blago jezika slovinskoga (1649/51) Jakova Mikalje koji je ovih dana predstavljen u Palači Matice hrvatske u Zagrebu. (Dragutin Pasarić)

Nova Gradiška

U organizaciji Udruge roditelja poginulih branitelja, Udruge hrvatskih branitelja 121. brigade – pukovnije Nova Gradiška i Ogranka Matice hrvatske u Novoj Gradiški 19. listopada 2012. u pastoralnoj dvorani župe Bezgrešnog začeća BDM u Novoj Gradiški predstavljena je knjiga Gvozdansko: hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora. Knjigu su predstavili prof. Ante Vukšić i autor Damir Borovčak. U okviru predstavljanja knjige prikazani su prizori sa zajedničkog posjeta važnim povijesnim mjestima, Gvozdanskom i Zrinu. (Josip Ostić)

Osijek

Roman Mitohondrijska Eva autorice Mihaele Gašpar iz Samobora proglašen je najboljim proznim rukopisom na 7. anonimnom natječaju osječkog ogranka Matice hrvatske u konkurenciju 17 rukopisa. Obrazlažući odluku, Ivana Šojat Kuči, predsjednica natječajnog povjerenstva, istaknula je da „roman Mitohondrijska Eva linearnom, na prvi pogled jednostavnom naracijom, pripovijeda zapravo o dvama svemirima: osobnom, shrvanom nesanicom i frustracijama, i onom društvenom koji je nastanjen ukalupljenim ljudima u gradu koji se ekonomski urušava, pretače u provincijsku zabit. Sve je tu skučeno, gotovo komorno, bezizlazno: grad u propadanju, ljubav koju više ništa ne može opravdati u svijetu sazdanu od milimetarski preciznih moralnih konstrukcija.“ Uz nagradu od 5000 kn Matica hrvatska objavit će pobjednički roman, a ulomci iz triju pohvaljenih rukopisa bit će objavljeni u časopisu Književna revija. (G. G.)

Samobor

Na inicijativu samoborskog Ogranka Matice hrvatske, a u suradnji s Gradskom knjižnicom Samobor, ljetos je pokrenuta velika potraga za najstarijom knjigom. Tražile su se knjige tiskane prije 1900, u svrhu prezentacije i afirmacije knjižnoga blaga Samoboraca. Najstarija je pronađena knjiga, Biblija, iz 1574, tiskana u Veneciji na latinskom jeziku, a u vlasništvu Dubravka Grakalića. Cilj je ovoga pothvata pokazati knjižno blago, kao i vidjeti koliko vrijednih starih knjiga Samoborčani čuvaju u obiteljskim knjižnicama. Pozivu se odazvalo 50 sugrađana, a prikupljeno je oko 150 naslova. Rezultati akcije predstavljeni su 18. listopada u Gradskoj knjižnici tijekom proslave Dana grada Samobora. Procjenu knjiga i predavanje o najvažnijim naslovima pripremio je bibliofil i antikvar s dugogodišnjem iskustvom u radu Daniel Glavan. Uslijedilo je predavanje o inkunabulama i knjižnici Franjevačkoga samostana u Samoboru fra Vatroslava Frkina. (G. G.)