Intenzivni program o nasilju i medijima

Peto izdanje prestižne Komunikološke škole Matice hrvatske održano je od 15. do 21. listopada, a okupilo je 12 studenata novinarstva i komunikologije s Fakulteta političkih znanosti i Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Tema ovogodišnje Škole bila je Mediji i nasilje, o čemu je u sedam dana studentima govorilo više od trideset predavača

Mirta Andrlon, Monika Bagić, Marija Djedović, Enea Hasukić, Ines Jurković, Dražen Maleš, Domagoj Morić, Mateja Potroško, Petra Radić, Darija Rendulić, Stipan Rimac i Leona Šiljeg, dvanaestoro je studenta novinarstva i komunikologije koji su ove godine dobili priliku sudjelovati u Komunikološkoj školi Matice hrvatske.

Polaznici Komunikološke škole s akademikom Josipom Bratulićem ispred Palače Matice hrvatske

U sedam dana intenzivnoga rada, nerijetko i 12 sati dnevno, sudionici Komunikološke škole raspravljali su o različitim aspektima medija i nasilja. Na predavanjima su sudjelovali stručnjaci iz područja medija, pedagogije, prava, psihologije, sociologije i mnogih drugih disciplina. Na taj se način raspravljalo o svim aspektima odnosa između medija i nasilja. Također, predavači su dali raznovrstan uvid u različite oblike nasilja u medijima pa su sudionici diskutirali o nasilju u animiranim filmovima, videoigricama, internetu ili primjerice, oglašavanju. Rad škole obogatile su i praktične radionice koje su se bavile temama nasilja na internetu, društvenim mrežama i glazbenim spotovima.

Praktičnim radom do novih spoznaja

U ponedjeljak, 15. listopada, održana je radionica o internetskom nasilju i označavanju filmskog sadržaja. Polaznici su podijeljeni u četiri skupine, kojima su dodijeljeni različiti zadaci. Prva skupina analizirala je izvještavanje o nasilju na portalima. Druga skupina bavila se označavanjem filmskoga sadržaja, odnosno dobnim ograničenjima, a treća skupina analizirala je skupine mržnje na društvenoj mreži Facebook i došla do zaključka kako su one brojne, često otvorenoga tipa i uglavnom usmjerene protiv određenog vršnjaka ili profesora. Četvrta skupina bavila se analizom nasilja na blogovima i internetskom servisu Youtube. Ispostavilo se da je nasilne sadržaje i govor mržnje mnogo teže pronaći na blogovima, osim ako se ne zna točno gdje tražiti; dok Youtube vrvi brojnim i raznim nasilnim sadržajima.

Božo Skoko, predavač na Komunikološkoj školi

Četvrtoga dana škole, 19. listopada, održana je još jedna interaktivna radionica. Polaznici su nekoliko sati analizirali nasilje u glazbi i glazbenim spotovima. Jedna od skupina prikazala je videospot s elementima nasilja izvođača čija su ciljana publika djeca, uglavnom djevojčice. Nakon analize, u zanimljivoj raspravi, studenti su došli do zaključka da su naizgled bezazleni spotovi prilično opasni jer prikazuju stereotipe, promiču upitne vrijednosti te ipak sadrže znatnu količinu nasilja.

Iz prve ruke – posjeti institucijama

Dio vrijednog iskustva polaznika Komunikološke škole MH svakako su bili posjeti institucijama. Studenti su imali jedinstvenu priliku upoznati se i razmijeniti mišljenja sa stručnjacima iz nekoliko područja, dobiti informacije iz prve ruke i postavljati ponekad i provokativna pitanja.

Primanje u stilu Momaka s Madisona u kompaniji McCann Erickson omogućilo je studentima uvid u poslovni svijet marketinških stručnjaka, čije su nagrađivane reklame dio svakodnevnoga medijskog sadržaja. Opsežnu prezentaciju o najnovijim trendovima u oglašivačkoj industriji, uključujući ulogu nasilja, održao je predsjednik uprave Ivica Vidović.

Krunoslav Borovec, pomoćnik glavnog ravnatelja policije

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš osvrnuo se na sadašnje stanje Sveučilišta, komentirajući neusklađenost pojedinih studija i njihovu upitnu kvalitetu. Osim toga, zbog premalog ulaganja u znanost, izrazio je zabrinutost za budućnost znanstvenoistraživačkog rada u Hrvatskoj. Rektor je okupljenima pružio priliku da iznesu i vlastita stajališta oko pojedinih problema te strpljivo odgovarao na pitanja zainteresiranih studenata.

Posjet Policijskoj akademiji u Zagrebu za polaznike Škole bio je važan dio programa. Osim što je pružio uvid u svijet policije, imali su priliku slušati zanimljiva predavanja Krunoslava Borovca, pomoćnika glavnog ravnatelja policije, i Anite Matijević, policijske službenice za maloljetničku delikvenciju i kriminalitet na štetu mladeži i obitelji. Studenti su ujedno saznali kako surađuju policija i mediji, ali i koji problemi nastaju kada se nasilje i kriminal prikazuju na senzacionalistički način. To je posebno važno kada govorimo o maloljetničkom kriminalu i žrtvama maloljetnicima. Za vrijeme posjeta Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba polaznici su gledali potresan film o posljedicama seksualnoga zlostavljanja djece, koji studente nije ostavio ravnodušnim. Ostali su zadivljeni optimizmom psihijatrice Marije Bačan, koja je detaljno izložila teške izazove s kojim se suočava u svakodnevnom radu, ali i zadovoljstvo koje osjeća i pri najmanjem napretku pacijenata.

Posjet Uredu pravobraniteljice za djecu RH polaznicima je bio prilika da se upoznaju s napretkom u ostvarivanju dječjih prava u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj. Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić bila je otvorena za mnogobrojna pitanja i ukazala na svoju uspješnu suradnju s medijima u Hrvatskoj, ali i probleme koji se javljaju kada se o djeci izvještava na neprimjeren način.

Posebni trenuci s akademicima

Ove godine Komunikološka škola našla je uporište u umjetnosti. Postavljalo se pitanje: je li nasilje stvorilo umjetnost ili je umjetnost stvorila nasilje? Studenti su imali priliku slušati teatrologa i akademika Borisa Senkera, koji ih je uveo u svijet dasaka koje život znače. Kada nasilje oživi na tim daskama, gledatelj se svaki put zapita što bi se dogodilo ako isto prijeđe izvan tih dasaka i oživi u stvarnosti. Na to pitanje pokušale su odgovoriti glumice Iskra Jirsak i Nika Mišković, poznatije po svojim ulogama Lane i Irene u filmu Fleke. Zahvaljujući njihovim pričama polaznici su došli do odgovora kako su se na njih odrazile scene nasilja u kojima su glumile. Afirmativne i nasmiješene glumice kazale su da gluma može ostaviti traga na osobi i unatoč tome što uloge nasilnika smatraju zanimljivima i izazovnima rado bi se uskoro okušale u pozitivnim ulogama. Osim akademika Senkera i glumica, o stvaralaštvu suočenim s nasiljem govorio je i akademik Tonko Maroević. Njegovo živopisno predavanje izmamilo je osmijehe na licima polaznika škole u rano jutro.

Studenti su dobili priliku posjetiti i Klovićeve dvore te pogledati izložbu Vatroslava Kuliša. Kako se on igra svjetlom, opisivao je Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske i autor izložbe, koji ih je i proveo kroz Kulišev solarni romantizam. Čitali su što je Kulišev kist pisao i osjetili energiju prirode koju je fiksirao na slikarska platna. U prostorijama Klovićevih dvora još se osjeća energija valova, nemira, života i ostalih motiva koji čekaju nove posjetitelje kako bi ih uvukli u svoju priču.

Izleti i putovanja

U programu Škole velik se naglasak stavlja na kulturno-umjetnički program sa svrhom razvitka odnosa prema kulturnoj baštini i njezinu kritičkom sagledavanju. Zato su polaznici u 16. listopada imali priliku obići Zagreb u nešto drukčijem stilu od uobičajenoga. Šetnja Zagrebom s akademikom Josipom Bratulićem vratila je studente u prošlost, a slušajući njegove priče imali smo dojam kao da osobno zna svaku od slavnih zagrebačkih ličnosti o kojima govori. S noge na nogu Zelenom potkovom od Umjetničkog paviljona do Zrinjevca i Glavnog kolodvora; preko Mihanovićeve ulice do Marulićeva i Mažuranićeva te konačno Trga bana Josipa Jelačića, ostat će zapamćeno kao posebno iskustvo.

U petak poslijepodne na red je došao posjet gradu Samoboru, gdje su organizatori predvidjeli kulturno-umjetničku večer. U Općinskoj vijećnici dobrodošlicu studentima zaželio je gradonačelnik Krešo Beljak. Uslijedila je večera U kleti na Vrhovčaku s prekrasnim pogledom na grad i Samoborsko gorje.

Škola je službeno završila s radom u nedjelju 21. listopada izletom u Križevce. Domaćini, članovi Ogranka Matice Hrvatske Križevci Renata i Franjo Husinec, dočekali su polaznike s toplim štruklama, kako bismo se bolje upoznali s Križevačkim štatutima i pravilima pajdaša, nakon čega smo krenuli u obilazak Gradskog muzeja i ostalih znamenitosti. Polaznike posebno se dojmila grkokatolička katedrala Presvetog Trojstva, čiji se samostan može pohvaliti vrlo rijetkim primjercima knjiga, među kojima su i tri inkunabule iz 15. stoljeća. Uz to su posjetili i Visoko gospodarsko učilište koje broji sto pedeset godina od svog osnutka. Druženje u Križevcima nastavljeno je na svečanom ručku nakon kojega su polaznicima uručene diplome, čime je i službeno završila Peta komunikološka škola Matice hrvatske. Novi projekti koje će Odjel za medije Matice hrvatske pokrenuti zajedno s Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu bit će nova prilika i poticaj za aktivan angažman mladih u hrvatskom društvu.

Tekst su napisali polaznici

ovogodišnje Komunikološke škole:

Mirta Andrlon, Monika Bagić, Marija Djedović, Enea Hasukić, Ines Jurković,

Dražen Maleš, Domagoj Morić, Mateja Potroško,

Petra Radić, Darija Rendulić, Stipan Rimac i Leona Šiljeg.