Briga o napretku mladih

Svečani koncert, u povodu desetogodišnjice ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj i 170. obljetnice utemeljenja Matice hrvatske, održan je 23. listopada u Hrvatskom glazbenom zavodu. Pije početka sviranja publici su se obratili Akademik Ante Stamać, potpredsjednik Matice hrvatske i Goran Končar, umjetnički voditelj ciklusa, istaknuvši kako je ciklus rezultat nastojanja i brige za napredak stasajućih glazbenika te kako se time otklanjaju nedovoljne mogućnosti nastupa mladih darovitih glazbenika na javnim koncertima. Javni su nastupi pravo mjesto provjere pune spremnosti za razna natjecanja kao i za natječaje vezane uz profesionalnu djelatnost. To je važno za napredak mladih na njihovu životnom putu, a važno je i za održavanje visoke razine naše glazbene kulture.

Hrvatski gudački kvartet na Matičinu koncertu u HGZ-u / Snimio Mirko Cvjetko

Najprije je nastupio Kvartet violina Osnovne glazbene škole u Veloj Luci, što ga vodi Renata Prizmić Linarić. Meri Anastasov, Diana Andreis, Lucija Marinović i Miroslav Novak pokazali su kultivirani tonski donos iznad primjerenosti svojeg uzrasta u školovanju, u Koncertu za 4 violine, br. 2 Georga Philippa Telemana, što je bilo vidljivo u skladnosti poteza gudala, kao i kod zajedničkog pogleda na izbor mjesta emisije tona, a što je oboje oplemenjivalo zvuk i njegovu ujedinjenu količinu.

Slijedio je nastup novoosnovana Hrvatskoga gudačkog kvarteta, u sastavu Marco Graziani i Alina Gubajdullina, violine, Aleksandar Jakopanec, viola, i Smiljan Mrčela, violončelo. Izveli su Gudački kvartet u F-duru Mauricea Ravela. Taj je kvartet sjajno stilski, oduzimanjem, dodavanjem i bujanjem tonova, te s vrhunskom primjenom tehnike lijeve i desne ruke, izvodio djelo tipične novije francuske literature. Zvučnost sviranja novoga komornog tijela oduševila je i nosila u eteričnost misli i osjećaja, što je donijelo iskren užitak slušanja i gledanja njihova mladenačkog visokoprofesionalnog zanosa.

Prije stanke nastupio je Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Mostaru s djelima Jadranu Jakova Gotovca i Uskrsnice Mladena Pozajića. Kao i dan prije, u dvorani Matice hrvatske, prisustvovali smo savjesno oblikovanu nastupu i slušali pjevanje sa snažnim i glasovno plemenitim zborskim zvukovima, u cjelini oblikovanim vodstvom Katje Krolo-Šarac, u svim rasponima dinamike.

U drugom dijelu programa slušali smo sopranisticu Nikolinu Pinko, koja je snažno, nosivim glasom metalne obojenosti, izvela, uz pouzdanu glasovirsku pratnju Lane Bradić, vrlo vrijedan izbor djela. Unutar hrvatskoga glazbenog kruga vrlo poznato djelo Moja lađa Ivana pl. Zajca, a iz svjetske literature Crudele?/Non mi dir, recitativ i ariju Donne Ane iz drugoga čina Mozartova Don Giovannija te nježnu, obdarenu piano dinamikom, ariju Rusalke iz prvoga čina opere Mjesecu (Mesičku).

Slijedio je nastup glasoviračice Zrinke Ivančić s dvama djelima znamenitog pijanista i vjernika Franza Liszta. Najprije prekrasan glazbeni i glasovirski 123. Petrarkin sonet Vidjeh anđela kako se spustio na zemlju, izveden s dubokom osjećajnošću, a iza njega koncertnu etidu Gnomenreigen, izvedenu s visokim dosegom krajnje zahtjevna virtuoziteta.

Nakon te dvije umjetnice slušali smo violinista Tvrtka Emanuela Galića, studenta Leonida Sorokowa na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, nagrađena nizom nagrada u Hrvatskoj i Italiji te sa zapaženim nastupima u domovini i Njemačkoj. Galić je izveo Polonezu br. 1 u D-duru, op. 4 i mazurku Kujawiak znamenitoga violinista i skladatelja Henryka Wieniawskog. Galić se predstavio temperamentnom izvedbom te guslački zdravom i dokraja pročišćenom zvučnom virtuoznom tonskom slikom, u dopadljivu nastupu. Glasovirsku pratnju vrsno je ostvarila Branka Bego-Bojić.

Na kraju je nastupio Komorni gudački orkestar Muzičke akademije u Zagrebu, koji vodi (i kao koncertni majstor) Jože Haluza. Orkestar u sastavu od po šest prvih i drugih violina, četiri viole, tri violončela i dva kontrabasa vrlo je uspješno izveo trostavčanu Simfoniju br. 8 u G-duru Amanda Ivančića.