Priprema za međunarodna natjecanja

U prvom tjednu listopada u Zagrebu je održano 1. natjecanje mladih glazbenih umjetnika nazvano prezimenom najistaknutijega hrvatskog skladatelja 20. stoljeća Borisa Papandopula. Natjecanje je ustanovio Institut hrvatske glazbe (IHG), koji su utemeljili Hrvatska diskografska udruga (HDU), Hrvatska glazbena unija (HGU) i Hrvatsko društvo skladatelja (HDS) sa svrhom očuvanja, afirmacije i razvoja hrvatskoga glazbenog stvaralaštva. Zajedno s IHG-om organizator je natjecanja i Hrvatska radiotelevizija.

Tim povodom razgovarali smo s Goranom Končarom, predsjednikom Instituta. Goran Končar godinama vodi i ciklus Mladi u Matici hrvatskoj, koji će 23. listopada obilježiti 10. obljetnicu.

Snimio Mirko Cvjetko

Gospodine Končar, kako i zašto je došlo do ustanovljenja natjecanja Papandopulo i zašto ga je ustanovio baš IHG?

Gotovo dvadeset godina u struci se razgovara o potrebi da se ustanovi državno natjecanje mladih umjetnika. Razgovaralo se u institucijama vezanim uz glazbu, a pregovaralo se i s predstavnicima udruga. Nažalost budžet potreban za natjecanje bio je uvijek kamen spoticanja. IHG je zahvaljujući potpori Ureda za kulturu grada Zagreba i partnerstvu s HRT-om konačno pokrenuo dugo očekivan projekt. Razlog ustanovljenja doista je jednostavan, naime državno natjecanje važan je dio sustava koji smo davno prihvatili. U Hrvatskoj djeluje gotovo dvjesto glazbenih škola te četiri muzičke akademije. Organizirana je mreža školskih i studentskih natjecanja, kao i brojni seminari za pripremu posebno nadarenih učenika i studenata, te ciklusi koncerata na kojima nastupaju mladi glazbenici. Prolazeći sustav glazbenog obrazovanja od poticajnih do visokoprofesionalnih kriterija, mladom je umjetniku u trenutku sazrijevanja važno suočiti se s programom i uvjetima kakvi vladaju na svjetskim pozornicama.

Natjecanje Papandopulo pruža mogućnost mladim umjetnicima da prolazeći kroz iskušenja stasaju do pune stvaralačke snage, ali i da se pripreme za međunarodna natjecanja.

Kakav je odnos Papandopula i natjecanja nazvanih po velikanima naše glazbe – Humlu, Janigru, Stančiću, Matačiću?

U Hrvatskoj imamo četiri velika međunarodna natjecanja, Vaclav Huml za violiniste, Svetislav Stančić za pijaniste, Antonio Janigro za violončeliste i Lovro Matačić za dirigente. Natjecanje Papandopulo planirano je prije međunarodnog natjecanja, pa se već na Vaclavu Humlu 2013. može očekivati veći broj naših natjecatelja.

Budući da na takvim natjecanjima stručni ocjenjivački sud ocjenjuje različite discipline i izbore programa, ne možemo ih uspoređivati sa spomenutim velikim međunarodnim natjecanjima.

Koji je razlog da je na spomenutim natjecanjima vrlo malo naših natjecatelja?

Našim će glazbenicima Papandopulo pomoći da uspostave i razumiju standarde potrebne za velika međunarodna natjecanja, dat će im i samopouzdanje, ali samo umjetnička osebujnost, marljiv rad i kreativnost zadržat će ih desetljećima na podiju. Natjecanja ne jamče karijeru, ali bez njih je teško privući pozornost javnosti.

Natjecanja su danas gotovo obvezni preduvjet za, posebno, međunarodnu karijeru. Nisu li to često nadmetanja profesora kao članova žirija u kojima natjecatelji imaju tek sekundarnu ulogu?

Natjecanja mogu pomoći u karijeri i kad se ne dobije nagrada, sjetimo se našeg Ive Pogorelića u Poljskoj. Želim reći da u žiriju moraju sjediti umjetničke ličnosti, jer tek u sjecištu brojnih koncentracija rađa se nadahnuće, a to će lako prepoznati umjetnik koji je bio na sceni, premda pravog umjetnika obično prepoznaje i publika.

Je li ambicija Papanodopula zadobiti nacionalni ili i međunarodni značaj?

Papandopulo je nacionalno natjecanje, ali želimo nadnacionalne kriterije. Sudjelovati mogu i strani umjetnici koji su kod nas školovani.

Što se može osigurati onima koji osvoje Papandopula?

Na prvom natjecanju, uz novčane nagrade, HRT će nagrađenima omogućiti snimanja za fonoarhiv, ali vjerujem da će naši natjecatelji ostati na pozornicama i kao zreli umjetnici.

Ciklus Mladi u Matici hrvatskoj usmjeren je na najmlađe talente. Kako ste birali sudionike tih natjecanja?

Ciklus u Matici hrvatskoj pokrenut je s namjerom da se svakom mladom glazbeniku koji iza sebe ima neku nagradu omogući koncert u Svečanoj dvorani Matice. Dakle nismo birali sudionike, oni su svoje koncerte osvojili.

Je li taj Matičin ciklus uspio afirmirati sudionike koji su na njemu nastupali?

Mnogi glazbenici koji su nastupili u Matičinu ciklusu danas su afirmirani umjetnici zahvaljujući svojem radu i talentu, Matica im je, uvrstivši ih u ciklus, samo puhnula vjetar u jedra.

Mladi u Matici ne dobivaju nagrade, već priliku za nastup i publicitet koji im donosi temeljit prikaz u Vijencu?

Nadam se da će u dogledno vrijeme koncerte dobiti i ogranci Matice hrvatske, zasad mislim da je Matica za mlade glazbenike učinila mnogo.

Jedan od sudionika tog ciklusa bio je i violončelist Luka Šulić. Kako ocjenjujete njegov izlet u crossover i hoće li Luka imati priliku nastaviti od mjesta gdje je skrenuo?

Luka Šulić jedan je od izvanrednih mladih violončelista iz klase profesora Valtera Dešpalja. Ne mislim da je umjetnički izraz rezerviran samo za klasičnu glazbu, naime veliki se talenti nalaze u različitim glazbenim područjima, ali crossover nažalost često zvuči banalno, kad je riječ o preradama klasične literature i trivijalno, a poznato je da malograđani obožavaju trivijalnosti. Za Luku sam siguran da će krenuti putem punog umjetničkog izraza jer je u njegovu sviranju uvijek vidljiv velik umjetnički potencijal, a uvjeren sam da u umjetnosti nema dva ista puta, kao uostalom ni u životu.

Trojica

pobjednika

Ovogodišnje 1. natjecanje Papandopulo priređeno je za pet kategorija. U kategorijama viole i flaute nisu dodijeljene prve nagrade. Među violinistima pobjednik je Marko Graziani, od klarinetista Bruno Philipp, a saksofonista Tomislav Žužak. Toj trojici pripala je i nagrada – solistički koncert s orkestrom održan 12. kolovoza u Lisinskom. Uz Simfonijski orkestar HRT-a pod vodstvom Pavla Dešpalja, Žužak je izveo Koncert za saksofon i orkestar Henrija Tomasija, Philipp Rossinijevu Introdukciju, temu i varijacije, a Graziani Koncert za violinu i orkestar u D-duru, op. 35, Petra Iljiča Čajkovskog.

Sljedeće godine novih pet kategorija natjecanja održat će se za klavir, gitaru, rog, trubu i trombon. Program 2. hrvatskog natjecanja mladih glazbenih umjetnika Papandopulo bit će objavljen u prosincu. M. J.