Od Mojsija do Tolkiena i Nicka Cavea

Relevantnom i multidisciplinarnom temom dvodnevni skup Biblija i književnost uspješno je spojio znanost i nastavni proces. Znanost se time nije ograničila na uzak krug specijalista, a u nastavu su ugrađene najnovije spoznaje

Međunarodni znanstveni skup Biblija i književnost održan je 26. i 27. rujna u Rijeci i u Zagrebu. Simpozij su organizirali Matica hrvatska – Ogranak u Rijeci, Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Sedma gimnazija u Zagrebu i Salezijanska klasična gimnazija u Rijeci. Tijekom programa predstavljen je i zbornik s toga znanstvenoga skupa, koji je ujedno bio tematski broj časopisa Dometi.

Don Niko Tunjić, predsjednik riječkog ogranka Matice hrvatske Goran Crnković i Dean Slavić na otvaranju znanstvenog skupa

Organizatori su odlučili znanstveni skup održati u dvama gimnazijama u Rijeci i u Zagrebu kako bi informacije doprle do što širega kruga recipijenata. Prva pozvana predavanja obuhvatila su po jedan školski sat, a sva ostala izlaganja održana su tako da sat ispune po dva nastupa. Na taj su način učenici i gimnazijski nastavnici mogli čuti predavanja o temama koje su dakako povezane sa školskim programima, ali bi inače teže doprle do škola. Mogli su se također obratiti samim specijalistima za određena područja.

U Rijeci su uzvanike i sudionike pozdravili predsjednik riječke Matice Goran Crnković i ravnatelj gimnazije Niko Tunjić. Goran Crnković iznio je i kratak pregled Matičinih aktivnosti te naglasio ulogu Matice u prošlim razdobljima u Rijeci i na nacionalnom planu. Niko Tunjić govorio je i o ulozi Biblije na širem kulturnom planu.

Prvi izlagač predstavio je klasifikaciju biblijskoga interteksta – znači vrste uporabe biblijskih motiva – u europskoj književnosti uglavnom 19. i 20. stoljeća. Mario Cifrak s Katoličkoga fakulteta u Zagrebu tumačio je Petrove govore u Djelima apostolskim, ističući njihovu teološku i biblijsku bit: predavanje je dokazalo važnost izvornoga grčkog teksta i pokazalo niz poveznica Biblije, teologije i ekleziologije. Prvi je dan zaključen izlaganjem Marije Stanković, koja je sudionicima predstavila ulogu biblizama u vrijednim pjesmama u nas još malo poznate talijanske i tršćanske književnice Line Galli.

Idući dan u Sedmoj gimnaziji u Zagrebu započeo je pozdravom ravnateljice Ljilje Vokić i uvodnim slovom Gorana Crnkovića. Stotinjak učenika, gostiju i samih sudionika pozorno je zatim saslušalo pozvano predavanje koje je na engleskom održao portugalski teoretičar književnosti Manuel Frias Martins (približno: Manuél Friaš Martìnš). Lisabonski je profesor autor niza teoretskih knjiga na portugalskom i engleskom, a redovito je pozivan gostovati na europskim i američkim sveučilištima. Predavanje je govorilo o nasilju u književnim djelima te o utjecaju koji upravo stav prema nasilju igra u odredbi vrijednosti djela. Predavanje je tumačilo i niz povijesnih situacija s očiglednom eskalacijom sile, a bilo je popraćeno pogođenim i shvatljivim citatima iz teorije (Girard, Said, Arendt). Sudionici su nakon govora postavili upite o nasilju u društvu i u književnosti – poglavito u književnosti namijenjenoj djeci i mladeži – na koja je predavač odgovorio iznoseći dokaze s dozom pristupačnoga humora.

Idući se dio programa odvijao u dvjema predavaonicama. U prvoj je Miljenko Buljac govorio o poeziji Anke Petričević, Srećko Listeš o hrvatskoj iseljeničkoj lirici, a Nikola Talan o portugalskim propovjednicima. Predavači su kazivali u slobodnom i neusiljenom govoru i tako oraspoložili slušatelje. Profesor Talan posebno se osvrnuo na Antónija Vieiru i njegov osebujan i poučan život: rijetko se sreće takva mješavina žara, tolerancije i konkretne pomoći bližnjemu. Sudionicima je poslije protumačen i niz razlika u kulturi i životu portugalskoga i hrvatskoga prostora.

Davor Kristić predstavio je konačno ulogu biblizama u stihovima australsko-engleskoga rockera Nicka Cavea, što je također izazvalo poseban interes, kako među mlađim slušateljima, tako i među umjetnikovim vršnjacima.

U drugoj predavaonici nastupili su Domagoj Brozović, govoreći o provokativnom Moorcocku, Snježana Vlahović (o Bulgakovu), Josipa Sabljo (o Bakmazu), i Tea Sabol (o Tolkienovu romanu Húrinova djeca). Skup je izlaganjem zaključila Anamarija Lovaković, tumačeći biblijske motive u filmu Ben Hur. Mlađi istraživači, koji su dali znatan prinos simpoziju i koje su učenici rado prihvatili, nose nadu da će odnosi Biblije i suvremene književnosti, pa i šire kulture, i dalje biti predmetom pozorna studija.

Ovako izveden znanstveni skup nov je pokušaj spoja znanosti i školske nastave, pri kojem, držim, obje strane uživaju u dobiti. Znanost ne biva ograničena na uzak krug specijalista, a školstvo se otvara pristupu koji nije strogo ni slijepo omeđen programom – ali ga zapravo pomaže ostvariti na svjež način.