Suvremeni pristupi Marinkovićevu opusu

Ovogodišnji, 6. dani Ranka Marinkovića održani su od 14. do 16. rujna u Komiži, na otoku Visu, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Grada Komiže, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Društva hrvatskih književnika. U sklopu Danâ organizirano je nekoliko događanja tijekom vikenda kako bi se održalo i obnovilo sjećanje i zanimanje za lik i djelo jednoga od najvećih hrvatskih pisaca 20. stoljeća.

Središnji događaj na Danima svakako je znanstveni skup s temom Od grada do Mediterana – književno djelo Ranka Marinkovića. U središtu zanimanja većine izlagača bili su ključni tekstovi Marinkovićeva opusa: Kiklop i Glorija, kojima se prilazilo iz različitih teorijskih, metodoloških i interpretacijskih perspektiva. Akademik Pavao Pavličić u svome je izlaganju tematizirao strukturu Kiklopa, postavivši tezu da je unatoč uobičajenim mišljenjima struktura romana koherentna i da pokazuje određene elemente matematičke arhitekture. Akademik Krešimir Nemec istomu je romanu pristupio iz kulturološke perspektive, analizirajući antimodernističke elemente u njemu, najviše se koncentrirajući na lik Maestra, kao glavnog nositelja antimodernističkih stajališta u romanu. Profesor Reinhard Grübel posvetio je izlaganje njemačkim prijevodima Marinkovićeve zbirke Ruke, kao i njezinoj recepciji na njemačkom govornom području. Profesorica Cvijeta Pavlović istraživala je topografiju Marinkovićeve lirike, usmjerivši se na iskustvo „bodula u metropoli“. Svoje sam pak izlaganje zasnovala na analizi prostora posluživši se teorijskim postavkama Marca Augéa o nemjestu te Michela Foucaulta o heterotopiji na primjerima četiriju Marinkovićevih drama. Akademik Ante Stamać izlagao je o Marinkovićevoj noveli Ruke, donijevši pomnu tekstološku interpretaciju, Borislav Pavlovski analizirao je dihotomije svetog i profanog u drami Glorija, a profesorica Helena Sablić Tomić istražila je reprezentaciju mediteranskih gradova na nekoliko primjera autobiografske proze različitih autora.

Sljedeće godine obilježava se 100. obljetnica Marinkovićeva rođenja

Održana je i pjesnička večer poslanicâ i počasnicâ, autora Ante Stamaća i Jakše Fiamenga, pjesama posvećenih hrvatskim književnicima, njihovim kolegama iz prošlosti i sadašnjosti, a oni su sami i recitirali svoje stihove. Počasnice i poslanice nisu samo oblik međuljudske komunikacije, nego i književni žanr, osobito popularan u doba renesanse, kada su brojni istaknuti književnici taj književni oblik njegovali bilo samostalno bilo u sklopu većih književnih cjelina. Akademik Stamać istaknuo je kako je napisao samo jednu poslanicu, i to akademiku Mirku Tomasoviću, koju je i pročitao, i to kao posljednju na pjesničkoj večeri, a druge su pjesme zapravo pjesme s posvetama brojnim dragim ljudima i mitskim figurama hrvatskoga pjesništva, kao što su Tin Ujević i Josip Pupačić. Jakša Fiamengo također je pročitao pjesmu posvećenu Josipu Pupačiću, napisanu četvrt stoljeća nakon njegove smrti, Svibanjski memento. Oduševljenje u publici izazvao je pjesmom o Svetom Jeronimu, dalmatinskom svecu, Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum!, pri čemu su se čuli od slušatelja komentari odobravanja i prepoznavanja, locirajući dan Sv. Jeronima u katoličkom kalendaru na 27. rujna. Ante Stamać istaknuo je kako je lirski govor govor samoće te u skladu s time nije neobično što je čitao i Poputnicu sinu, pozivajući se, ali i polemizirajući s velikim njemačkim pjesnikom Enzensbergerom i njegovom pjesmom Za čitanku za više razrede u kojoj taj istaknuti njemački pjesnik poručuje sinu neka ne čita ode, nego red vožnje. Akademik Stamać u navedenoj pjesmi poručuje sinu neka čita baš ode.

Nikako ne treba zaboraviti glazbeni dio ove pjesničke večeri, komišku Žensku klapu Gusarica, koja je nedavno na 4. otočkom festivalu, susretu otočkih klapa, osvojila prvu nagradu u konkurenciji ženskih klapa. Na oduševljenje okupljene publike izvele su desetak skladbi, čime je ova pjesnička večer dobila novu dimenziju u oživljavanju onoga prepoznatljivog mediteranskog duha, koji tako obilježava sveukupno književno djelo Ranka Marinkovića.

Nikako ne treba zaboraviti da je sljedeća godina stogodišnjica rođenja viškog Voltairea te se zato nadamo da će biti dostojno obilježena, kako to veliki književnik zaslužuje.