Novi sjaj staroga teatra

Četiri godine prije Shakespeareove i Cervantesove smrti, kad na europskim pozornicama commedia dell’arte doživljava svoje vrhunce, u Hvaru je osnovano jedno od najstarijih kazališta u Europi, prvo komunalnoga tipa. U iščekivanju dovršetka obnove respektabilna zdanja ove godine slavimo 400. obljetnicu njegova osnutka, a tim je povodom u Novinarskom domu u Zagrebu 24. rujna održan stručni okrugli stol. Uvod je to u bogat program obilježavanja koji 1. listopada, na Dan grada, kulminira središnjom proslavom u Hvaru.

Teatrolog Boris Senker podsjetio je uvodno da je hvarsko kazalište izgrađeno na prvom katu Arsenala u vrijeme kneza Petra Semitecola, gdje je kao godina izgradnje navedena 1611/12. To je treće kazalište u Europi (Teatro Olimpico u Vicenzi 1585. i Teatro all’antica u Sabbioneti tri godine poslije). Iako ne postoje pisani dokumenti o tome da je hvarsko kazalište uistinu sagrađeno 1612, Senker smatra kako postoje čvrsti temelji da se o tome ne sumnja. „Hvar je Veneciji bio važna pozicija, zimovalište venecijanske flote, a bilo je to i vrijeme bujanja kazališta diljem Europe pa nema razloga da ne vjerujemo da je Hvar imao svoje kazalište.“ Skup je u ime organizatora otvorio zamjenik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević, a program središnje proslave najavio je hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić istaknuvši da se radovi na restauraciji privode kraju, nakon čega će uslijediti revitalizacija kazališta.

Jednom od najstarijih europskih kazališta danas je potrebno dati novi uzlet

Ambijent otoka Hvara stvorio je dramska djela Hanibala Lucića, Marina Gazarovića i Martina Benetovića te dao crkvena prikazanja Gazarovića, Jure Žuvetića, Sabe Mladinića i Petra Hektorovića. Hvarski je teatar rođen iz realne potrebe za reprezentativnim mjestom scenskog izvođenja i društvenog okupljanja. U posljednjim godinama kazalište nije bilo u funkciji, stoga se na okruglom stolu osim o prošlosti vrijednoga spomenika hrvatske i europske kulture govorilo i o planovima za budućnost.

Teatrologinja Martina Petranović rekla je kako najviše prijepora o hvarskom kazalištu proizlazi iz nedostatka relevantne dokumentacije iz prvih sto godina njegova postojanja, jer su mnogi važni dokumenti uništeni tijekom raseljavanja arhiva ili su stradali u Drugom svjetskom ratu. Neven Jovanović sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta govorio je o jednom od rijetkih pisanih izvora, pjesmi župnika Antuna Karamanea na latinskom, kojom je 1712. opisao mletačku gala-priredbu u dvorani kazališta. „Ta pjesma nije ni znanstveni rad ni reportaža, pa se iz tih stihova o karnevalskoj priredbi doznaje samo da su se tamo prikazivale komedije, tragedije i pastoralne igre te da je prostor kazališta izgledao gotovo isto kao i danas“, napomenuo je Jovanović. Antonija Bogner Šaban osvrnula se na hvarsko kazalište u opusu Marka Foteza, hrvatskoga redatelja i književnika čije je „vizionarstvo ugrađeno u tradiciju hvarske kulture i Dana hvarskog kazališta“, a Ozana Iveković ukazala je na važnu ulogu Dramskog studija mladih Hvar u senzibiliziranju djece i mladih za baštinu njihova grada i otoka. Lucija Ljubić govorila je o tradiciji amaterizma na Hvaru, Cvijeta Pavlović o Pozornici kulture – kapitalu kulture, a važnost kazališnog redatelja, pisca i pedagoga Marina Carića za Hvarsko pučko kazalište u posljednjim desetljećima prošloga stoljeća prikazala je Dubravka Crnojević-Carić. Postavila je i pitanje buduće namjene kazališta. „Hvar je danas jedno od ključnih turističkih destinacija, ali i mjesto kulturnog identiteta Hrvatske. Nudi predivnu klimu, more, ali i brojne prostore koje svjedoče o bogatoj prošlosti i kulturi. Hvarsko je kazalište (kao suprotnost hvarskim plažama i ulicama) naizgled umaknulo svijetu spektakla – no pitanje je hoće li ga svijet spektakla progutati, utrnuti“, zaključila je.

Budućnost hvarskoga kazališta problematizirao je i Slobodan Prosperov Novak, koji smatra da pitanje nepostojeće dokumentacije nije ključno, već je važnije definirati na koji bi način prostor tog kazališta trebao djelovati. Istaknuo je da su tijekom povijesti mnogi sabotirali Dane hvarskog kazališta, utemeljene 1974, kojima je danas potrebno dati novi uzlet.

U povodu 400. obljetnice Hrvatska pošta u optjecaj je pustila novu poštansku marku s motivom unutrašnjosti hvarskoga kazališta Damira Fabijanića, a u pripremi je igrokaz Prikazivanje muke osamljene stare dame u potrazi za kavalirima, iliti propuštene prigode iz života jedne pozornice koji je prvoga dana listopada izveden u Hvaru.