Iz ogranaka

Matica hrvatska iz Čakovca predstavila je knjigu Oko naše gore Ivanščice Franje Martineza (izd. OMH u Čakovcu) 20. rujna u Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović u Varaždinu. Knjiga je prirodoslovni povijesni prikaz podnožja najsjevernije hrvatske gore Ivanščice s mnoštvom fotografija vezanih uz Ivanščicu, mjesta, izvore, vode, bilje, šume, naselja i kulturne znamenitosti. Većina dosad objavljenih radova s temom Ivanščice odnosila se na obradu središnjega dijela te gore, odnosno na njezin glavni trup iznad grada Ivanca. Manje se govorilo o cjelokupnim ulančanim obroncima ove gore, a još manje o podnožju. Ovaj prikaz obuhvaća ophodnju cijele gore. Svojevrsni putopis započinje i završava u najistočnijoj točki planine u Strmcu Remetinečkom. Od početne točke redaju se mjesta u ogrličastom slijedu okolo sjevernih padina, potom južnih i na koncu istočnih, završavajući na polaznoj točki. Opisom i slikom mjesta su prezentirana kao utkana u prelijepe krajolike na padinama gore u okružju raznovrsnoga živog svijeta s bogatom povijesnom sastavnicom, sve s oznakama koje su dosad premalo isticane.

Sadržaj je podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu govori se o krajolicima općenito, u drugom i trećem o krajolicima i mjestima oko sjevernog i južnog prigorja Ivanščice. Tekst je ilustriran autentičnim fotografijama krajolika i kulturnih spomenika u boji. U opisima izbjegavani su stereotipi i detaljiziranja, a naglašene krajobrazne, botaničke i povijesne vrijednosti toga dijela sjeverozapadne Hrvatske – putokaz i orijentacija za sve putnike i posjetioce. Ivanščica kao najsjevernija hrvatska gora, prema mišljenju autora, premalo se poznaje i cijeni kao iznimna prirodna blagodat. Poanta je knjige da potakne interes, ponajprije školaraca i studenata, pa i svih ostalih, da se upute u opisane krajeve. Tu se uvijek ima što vidjeti, naučiti, zavoljeti.

Kraj o kojem je riječ nabijen je poviješću, napose iz feudalnoga doba, o kojem se u prošlim vremenima krivo govorilo ili se mnogo toga prešućivalo. Danas se povijesne činjenice, kao i narodno pamćenje, s ponosom mogu iznositi u javnost, kao autentična istina oslobođena ideoloških iskrivljavanja. Knjigu su predstavili urednik Stjepan Hranjec, recenzenti Dragutin Feletar, Darinka Kiš-Novak i ravnatelj knjižnice Mario Šoštarić. U glazbenom dijelu nastupili su učenici Gimnazije Čakovec Kruno Lapat (klarinet) i Armando Kanižaj (gitara), a kratki ulomak iz knjige pročitala je Martina Roža. (Tomo Blažeka)

Čitluk

Osmi neretvanski književni, znanstveni i kulturni susreti posvećeni fra Lucijanu Kordiću – hrvatskom književniku, franjevcu i političkom emigrantu – održani su 27–29. rujna u Neumu, Metkoviću, Pločama, Opuzenu i Čitluku. Nizu suorganizatora pridružio se i OMH iz Čitluka, a susret je otvoren predavanjima o fra Kordiću u OŠ kardinala Alojzija Stepinca u Neumu i u Metkoviću, gdje je predstavljen zbornik Dr. fra Stanko Petrov, hrvatski franjevac, jezikoslovac, književnik. Program je sljedećega dana nastavljen prigodnim predavanjima u Srednjoj školi fra Andrije Kačića Miošića u Pločama, posjetom Arheološkom muzeju Narona u Vidu i Izložbenom dvoru Neretvanske riznice umjetnina i inih vrijednosti u Opuzenu te predavanjima u Gradskoj knjižnici u Opuzenu. Osmi susret završen je u Čitluku, odakle su se sudionici uputili u Grljeviće, rodno mjesto fra Lucijana Kordića, čitajući pred njegovom kućom poeziju kojom su se prisjetili toga književnika i hercegovačkog franjevca. Idejni pokretač Neretvanskih susreta Stjepan Šešelj kazao je kako je najvažnije da se susreti nastavljaju apostrofiranjem ljudi koji su svojim radom zadužili taj kraj. Započeli smo s fra Andrijom Kačićem Miošićem, pa don Mihovilom Pavlinovićem, fra Lukom Vladimirovićem, Ivom Medićem, Stojanom Vučičevićem, Nikolom Prconićem, fra Stankom Petrovom i evo s fra Lucijanom Kordićem. To su sve ljudi iz Neretve, i s jedne i s druge strane hrvatske granice – rekao je Stjepan Šešelj. (G. G.)

Dubrovnik

Dubrovački ogranak MH predstavio je u samostanu Male braće u Dubrovniku zbirku poezije fra Jakova Rafaela Romića S Franjom Asiškim već osam stoljeća. Gvardijan samostana fra Veselko Grubišić uvodno je rekao kako autor zbirke fra Rafael često pjesme piše prigodničarski, a osamstota obljetnica dolaska Svetog Franje Asiškog u Hrvatsku sigurno je jedna od najvažnijih takvih prigoda. „Taj dolazak potresao je pjesničku dušu fra Rafaela“, istaknuo je gvardijan Grubišić opisujući zbirku s 21 pjesmom vjerske tematike. Predsjednica dubrovačkog ogranka MH Ivana Burđelez izjavila je kako se upravo tom knjigom Matica želi pridružiti nizu aktivnosti u povodu velike obljetnice.“Siromašni i jednostavni, slobodni stihovi fra Rafove poezije samo su privid pojavnoga. Slijedeći postulate svetog Franje, oni su zapravo težnja k svjetlu i prosvjetljenju, uzdizanju na najduhovniju razinu svijesti. Ovu poeziju ne piše samo Rafo fratar, već prije svega Rafo čovjek, pa su zato sve njegove sumnje i dileme, čežnje i ljubavi bliske svakome od nas“, istaknula je Burđelezova.

Fra Jozo Sopta upoznao je nazočne o dubrovačkoj tradiciji spominjanja boravka Svetog Franje na hrvatskoj obali, kamo ga je izbacio libijski vjetar (lebić), ali još nije usuglašeno gdje je to bilo. „Velika obljetnica prigoda je da još jednom iščitamo zaboravljene spise i brojne izvore. Ove godine očekujemo osobito važno izdanje na hrvatskom jeziku najstarijih franjevačkih izvora na 2000 stranica. Prethodno smo objavili Franjevački leksikon i druga djela, a sve to dokazuje nedvojbeno jasno franjevačku prisutnost u Hrvata“, istaknuo je Sopta, iznijevši pretpostavku kako se ploča sa spomenom boravka Svetog Franje u Dubrovniku nalazi ispod poda crkve od Sigurate. (G. G.)

Slavonski Brod

Predavanje Hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog Stjepan Ivšić Marka Samardžije sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta održano je 26. rujna u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu. Organizator je bio lokalni ogranak MH, a povod predavanju 50. je godišnjica smrti akademika koji je „po svojim shvaćanjima bio daleko ispred svoje okoline i po poniranjima u strukturu jezika ispred svojega vremena“. (G. G.)

Split

U Pinakoteci franjevačkoga samostana Gospe od Zdravlja u Splitu 25. rujna u organizaciji i nakladi Ogranka Matice hrvatske u Splitu predstavljena je knjiga Nedjeljka Mihanovića Književne prosudbe. Knjigu su uz autora, uglednoga književnika i znanstvenika, teoretičara, povjesničara i kritičara, predstavili don Drago Šimundža, Hrvojka Mihanović-Salopek, predsjednik Ogranka MH Split Mario Mimica i autor. Knjiga je tematski podijeljena u tri žanrovska djela: Poezija, Proza i Miscellanea. Središnji dio o poeziji donosi 25 priloga s prikazima i sintetičkim studijama. O poeziji Antuna Mihanovića i Lijepoj našoj, o velikim hrvatskim pjesnicima: Ujeviću, Nazoru, Šimiću, Sudeti, Pupačiću i brojnim drugim.

U drugom dijelu, pod općim naslovom Proza, uključeno je devetnaest radova. Pod kritičkim povećalom našli su se ugledni hrvatski pisci i njihovi radovi, kao što su prozna djela Ivane Brlić Mažuranić, Ivana Aralice, Vladimira Nazora, Zlatka Tomčića, Dubravka Horvatića, Nevenke Nekić.

Treći dio, Miscellanea, što otprilike na latinskom znači razno – obuhvaća petnaest radova. Govoreći o stilu i sadržaju uspješno napisane i skladno opremljene knjige Drago Šimundža kazao je kako Mihanović piše s dubokim doživljajem, stručno i dokumentirano. To je očigledno u analitičkim pristupima i sintetičkim opservacijama svih spomenutih studija i prikaza, ali i eleganciji sama stila. „Na taj mu način znanstvene rasprave i stručni prikazi postaju ne samo atraktivni, već po svom književnom tkivu i autorski literarna djela“, zaključio je Drago Šimundža.

Također, u sklopu 24. Knjige Mediterana, koja se održavala 23–29. rujna, u Zavodu HAZU u Splitu 28. rujna dubrovački Ogranak Matice hrvatske predstavio se izdanjima 2012. Na predstavljanju knjiga sudjelovali su Anamarija i Luko Paljetak, Ivana Burđelez, Rudolf Pater, Darko Matičević, Ivan Mimica i Tonko Maroević. (Ivica Luetić)