Došao je kraj digitalnoga početka

U vremenu koje na digitalnim platformama interaktivno objedinjuje odlike tradicionalnih medija i pritom uspostavlja nova tržišna pravila, konvergencija medija i tehnološke inovacije ušle su zasluženo u središte pozornosti najvećega regionalnog okupljanja komunikacijske industrije

Novinarstvo nikada nije bilo produktivnije nego danas, proizvodnja sadržaja i konkurencija veće su nego ikada, kao i broj platformi na kojima se taj sadržaj objavljuje, složili su se sudionici panela Gdje se događa novinarstvo na Petom Weekend Media Festivalu u Rovinju. Jubilarni Weekend od 20. do 22. rujna u Rovinju je okupio oko 4000 sudionika iz Hrvatske i zemalja regije, ali i gostiju iz zapadne Europe i Amerike. U vremenu koje na digitalnim platformama interaktivno objedinjuje odlike tradicionalnih medija i pritom uspostavlja nova tržišna pravila, konvergencija medija i tehnološke inovacije ušle su zasluženo u središte pozornosti najvećega regionalnog okupljanja komunikacijske industrije. Stotinjak predavača i panelista ponudilo je u Rovinju odgovore na niz gorućih pitanja, a uz domaće i regionalne eksperte svoja su iskustva prenijeli i neki od najvećih svjetskih stručnjaka za nove medijske tehnologije, Gabriel Dance (30) iz američke ispostave Guardiana i Conor White-Sullivan (24) kojega je administracija Baracka Obame imenovala titulom Champion of Change, a uvršten je i u Forbesovu listu Top 30 mlađih od trideset u 2011.

Četiri tisuće sudionika iz cijelog svijeta i petsto akreditiranih novinara sukus su jubilarnog Weekenda / PIXSELL

Weekend Media Festival mjesto je dijaloga i susreta vodećih medijskih igrača koji u ležernoj atmosferi uspostavljaju međusobne kontakte, upoznaju se s najnovijim trendovima i ostvaruju poslovne suradnje. Skup za koji su najzaslužniji Tomislav Ricov, Nikola Vrdoljak i Boris Kovaček jedinstven je po tome što novinarskim i medijskim temama pristupa novinarski: panel-raspravama, sučeljavanjima, simultanim konferencijama u četiri dvorane, a organizirana su i emitiranja uživo na internetu. Ove su godine pozornost privukli i novi formati, poput Hard Talka, u kojemu su gostovali predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi i televizijski novinari Goran Milić (Al Jezeera Balkans) i kontroverzni Aleksandar Tijanić (RTS), Miloševićev ministar informiranja kojega pojedini srbijanski mediji nazivaju „personifikacijom srpske politike iz 90-ih“, a poznat je i po zapisu da je „Slobodan Milošević umjetnik politike, onako kako je to u slikarstvu bio Van Gogh“. Ovogodišnja je novost i Pogled preko plota, format u kojem su medijski stručnjaci predstavili tržišta šest država bivše Jugoslavije, a panelom Regija 3.0 prvi potpredsjednik Vlade RH Radimir Čačić i predsjednik uprave T-HT-a Ivica Mudrinić otvorili su i gospodarsko-ekonomske teme.

Internet ili tisak – lažna dilema

Iako smo posljednjih desetljeća zbog brzorastuće digitalizacije i onlinea sve češće nailazili na teze o propasti tradicionalnih medija, osobito televizije i tiska, najnovija istraživanja ne potvrđuju takva predviđanja. U SAD-u je gledanost televizije u 2011. porasla 5% u odnosu na 2004, a Dejan Ljuština iz najveće svjetske konzultantske kuće Pricewaterhouse Coopers na Weekendu istaknuo je kako će taj trend nastaviti i u budućnosti. Ljuština je predstavio prognoze medijskih i oglašivačkih trendova do 2016. naglasivši kako će zbog rasta tržišta zemalja u razvoju blago rasti i čitanost tiskanih medija, znatnije tek ako im se pribroje i online-izdanja, koja ipak ne uspijevaju naplatiti svoje sadržaje, pa je njihova monetizacija vrlo upitna. „Na svjetskom medijskom tržištu oglašavanje će rasti do 2016. oko 6%. Digitalno oglašavanje rast će po stopi od 15% i do 2016. po vrijednosti se gotovo približiti televizijskom, ponajviše zbog strelovita rasta prodaje pametnih telefona i tableta te širenja društvenih mreža. Budućnost pripada integriranim marketinškim agencijama jer je došao kraj digitalnoga početka“, zaključio je Ljuština. I nizozemski medijski stručnjak Arno Laeven u svom je predavanju o inovacijama u medijima govorio na tom tragu. Poručio je da je tiskano naspram digitalnog lažna dilema, jer je tajna uspjeha integrirati jedno i drugo, vodeći istodobno računa o specifičnosti pojedinog formata. „Udio digitalnog naspram tiskanog u zadnjih deset godina drastično je porastao. Godine 2001. omjer je iznosio 95 : 5% u korist tiska, a 2011. digitalni sadržaj iznosio je 75%, a tiskani 25%.“ Prognozirao je da će u budućnosti tiskani mediji biti do pet puta skuplji nego danas.

Snaga multimedije

Najiščekivaniji gosti ovogodišnjega Weekenda zasigurno su bila dvojica mladih američkih multimedijskih stručnjaka Gabriel Dance (30) i Conor White-Sullivan (24), koji su na zahtjevnom američkom medijskom tržištu ostvarili velik uspjeh. U staroj rovinjskoj tvornici duhana govorili su o novinarstvu i vijestima u suvremenim uvjetima kroz prizmu tehnoloških inovacija i promjena navika medijskih konzumenata, predstavivši i svoje projekte. Gabriel Dance (diplomirani informatičar i novinar, pet godina zaposlen u New York Timesu kao glavni multimedijski producent, danas urednik interaktivnih sadržaja u Guardianu) istaknuo je kako su interaktivne vijesti istovremeno i umjetnost i znanost, a osim kroz tekst, vijesti i priče mogu se ispričati i drukčije. „Uz pomoć kreativnosti i tehnologije možemo stvarati infografičke, video- i audiosadržaje koje publiku doslovno ‘uvlače’ u priču. Na primjer, napravili smo simulaciju u kojoj je čitatelj mogao voziti i pritom slati poruke s mobitela koji se pojavio na ekranu. Svi su promašili izlaze s ceste, a neki su čak doživjeli sudar.

Gabriel Dance, interaktivni urednik u Guardianu / Snimio Žarko Bašić/PIXSELL

To je svakako dojmljiviji prikaz problema telefoniranja tijekom vožnje od klasičnoga teksta. Pravo je novinarstvo dakle i dalje najvažnije, danas samo imamo tehničke mogućnosti kojima priču možemo ispričati na više načina. Novinari i dalje trebaju biti dobri reporteri, ali uz to je potrebno naučiti i multimedijski razmišljati. Ako razviju samo dvije takve vještine, bit će vrlo dobri i konkurentni.“ Dodao je da je povjerenje u novinarstvu iznimno važno, a interaktivna komunikacija društvenim mrežama u velikoj mjeri može pridonijeti njegovu postizanju. Conor White-Sullivan, direktor Huffington Post Labsa, grupe za istraživanje i razvoj i jedne od najčitanijih organizacija na svijetu, govorio je o alatima kojima privlače čitatelje i načinima zarađivanja novca na internetu. Također je zaključio da je budućnost medija u njihovoj isprepletenosti, konvergenciji koja će s tehnološkim razvojem dovesti do (multi)medijskog osnaživanja i upotpunjavanja.

Lijepe priče Miloševićeva ministra

Ovogodišnji Weekend Media Festival problematizirao je i niz drugih komunikacijskih tema vezanih ponajprije uz pitanja medijske održivosti i oglašavanja. Raspravljalo se o kriznom komuniciranju, sportskim sponzorstvima, profitabilnosti hrvatskoga filma, autorskim pravima, glazbenoj industriji i sve propulzivnijoj mobilnoj telefoniji koja postaje važan medijski konkurent. Predstavljeni su i najbolji reklamni proizvodi u regiji te uspješni poslovni projekti, a održana je i 13. konferencija Hrvatske udruge za odnose s javnošću. No događaj s najvećom posjećenosti nedvojbeno je bilo sučeljavanje doajena regionalnoga TV-novinarstva Gorana Milića i direktora javnoga servisa u Srbiji Aleksandra Tijanića, koje je vrlo uspješno moderirao Ivan Stanković iz srbijanskog Communisa. Podsjećamo, Tijanić je šest mjeseci bio Miloševićev ratni ministar informiranja i jedan je od rijetkih medijskih mogula koji je uspješno preživio turbulencije u rasponu od Miloševića do Dačića i Nikolića. Danas ga u Srbiji smatraju personifikacijom srpske politike iz devedesetih, a uz onu o umjetnosti Miloševićeve politike često se citira i njegova izjava „Ako Zoran Đinđić preživi, Srbija neće“, izgovorena neposredno uoči Đinđićeva ubojstva. Prema mnogim srbijanskim tiskovinama vladar tamošnjega medijskog prostora u dobrim je odnosima s Pavićevim Europapress Holdingom pa u tome vjerojatno treba tražiti razlog njegovu višestrukom gostovanju u Rovinju. Bivši ministar koji je pretukao novinara, za što je i sudski osuđen (iako izrečenu zatvorsku kaznu nikada nije odslužio) u svom je nastupu uz žestoku kritiku medija „koji proizvode gluposti i halucinacije“ istaknuo kako „ne vidi velike razlike između Hrvatske i Srbije u kojima sada živi generacija od koje se računa propast regije“. Pesimistično i bezidejno govorio je i o ratu koji ni prema Miliću nisu izazvali novinari („ali su ga učinili krvavijim“), koji je prema sverežimskom direktoru srbijanske javne televizije iznjedrio „i neke lijepe priče“, među kojima izdvaja priču „o prijateljstvu Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića, koje su oni ljubomorno čuvali“. Iako oblik Hard Talka pretpostavlja suprotstavljena mišljenja i žustru raspravu, Milićev i Tijanićev duel više je sličio razgovoru dvojice prijatelja koji je često prelazio granice dobra ukusa. Milić se tako govoreći o Miloševiću u svojim izjavama nekoliko puta poskliznuo, ali je mladima iz svoga bogatog iskustva, za razliku od Tijanića, ponudio i neke konkretne savjete. Uzroke problema i krize medija i društva Milić ne nalazi u medijima, nego u odgoju od najranijeg djetinjstva. Poručio je da u budućnosti vidi objedinjavanje kreativne energije na razini regije, kako bi se dobili univerzalni televizijski proizvodi koji bi se mogli i izvoziti, što je za Tijanića naivno, jer svijet smatra odveć složenim za ljude iz ove regije. Zanimljivo je također kako publika na koncu nije imala priliku postavljati pitanja ni komentare, reagirati na takve izjave (što je na ostalim sučeljavanjima bio slučaj) jer je Tijanić na kraju svog nastupa rekao kako je „prirodno da se tu stane“. I stalo se.

Nakon još jednog izdanja svakako treba istaknuti kako je Weekend Media Festival izrastao u zanimljiv i koristan susret koji jednom godišnje u Rovinju okuplja komunikacijske djelatnike i vodeće medijske igrače. Mjesto je to usavršavanja, razmjene iskustva i znanja, uspostave novih suradnji i upoznavanja s najnovijim svjetskim trendovima od strane vodećih stručnjaka. Ulaznica u taj svijet košta 3000 kuna + PDV, što je u svakom slučaju previše, ali više od 4000 sudionika, 500 akreditiranih novinara i deseci studenata kojima je osiguran besplatan ulaz potvrđuju da je interes za ovaj događaj golem. Opravdano, što je potvrdio i bogat program ovogodišnjeg Weekenda, ali svakako treba reći da bi selekciji izlagača organizatori iduće godine trebali pristupiti opreznije. U tom slučaju u društvu vodećih medijskih stručnjaka, koji uz profesionalne ekspertize u novinarstvu nužno moraju posjedovati i one etičke, Aleksandar Tijanić ne bi pronašao svoje mjesto.