Časopis s vizijom

I dok su Siščani ovo ljeto u debeloj hladovini kupališta Zibel ispijali najbolju kavu u gradu, uz dnevne novine i ljetni tisak imali su priliku prolistati i novi dvobroj časopisa za književnost, kulturu i znanost Riječi, u izdanju lokalnog ogranka Matice hrvatske. Uz šum Kupe i ljetnu vrevu mnogi su to i učinili, potaknuti vjerojatno i kolorističkim varijacijama plave, crvene i žute na naslovnici Igora Rončevića koja odiše razigranošću mediteranskog ljeta.

Br. 1-2/2012, izd. OMH u Sisku

Novi svezak, još jedan osmišljen pod uredničkom palicom gosta urednika Andrije Tunjića, na 166 stranica donosi brojne zanimljive priloge, a ovoga puta glavna mu je tema globalizacija i/ili egalitarizam. O samoj globalizaciji i egalitarizmu te popratnim problemima koji su vezani uz njih, poput humanizma, slobode, nacionalnog identiteta, recesije i individualizma, nadahnuto pišu ugledni čileanski književnici hrvatskoga podrijetla, i to u šest eseja: Andrés Morales Milohnić – Ogromni balon koji će se rasprsnuti u mozgu naivnih; Miguel de Loyola – Sloboda će ponovno zadobiti smisao; Juan Mihovilovich – Najvažnije zvanje: Biti human; Gabriela Aguilera V. – Noći; Diego Muňoz Valanzuela – Noćne more i nade na početku XXI. stoljeća te Roberto Rivera Vicencio – Nejednakost.

U rubrici Uskličnik Željko Krušelj obrađuje nepresušnu i vrlo aktualnu temu – Hrvatski identitet i EU – u kojoj se osim komentiranja trenutne pozicije Hrvatske u sklopu EU i određene doze euroskepticizma osvrće i na povijest Hrvatske kao zemlje koja je već dva puta bila u sklopu višenacionalne zajednice te iz tih situacija nosi neka iskustva. Svojom poezijom, prozom, ali i intervjuom u rubrici Jedan autor predstavljen je pjesnik, novelist i dramski pisac Borben Vladović, s petnaest pjesama i tri prozna teksta, a rubriku Proza zastupaju tri autora: Milko Valent tekstom Cilj: heptanonska nula; zatim Rade Jarak prilogom Povratak; dok je poljski novinar i pisac Mariusz Szczygiel predstavljen trima pripovijetkama: Dokaz ljubavi; Lovac tragedija i Kako se snalazite s Nijemcima?, iz svoje knjige Gotland.

Rubrika Poezija zastupa pjesnike: Tomislava Marijana Bilosnića, Petra Gudelja, Ivana Goluba, Jasmina Bosančića i Petra Đurčića te ovogodišnjeg dobitnika Kvirinove nagrade za ukupan doprinos hrvatskoj poeziji Borisa Domagoja Biletića koje već susrećemo u brojnim antologijama. O Ivi Andriću u tekstu Hrkabo i druge dvije-tri zgode piše Stijepo Mijović Kočan, dok drugi tekst rubrike U povodu čini Posvećenje proljeća – Željka Šušeka u kojem govori o pokojnom petrinjskom slikaru Branku Čačiću. Eseje u istoimenoj rubrici objavljuju Mirna Rudak Lisak – Apstrakcija u reproduktivnoj umjetnosti kao kraj Zapadne kulture te Feđa Gavrilović – Umjetnost je pomodna. Dok prvi govori o mogućem pogledu na glazbenu i likovnu umjetnost danas, drugi se esej bavi kritikom onoga što se u današnje vrijeme smatra umjetnošću. U tekstu Majstor nekoherentnosti, heterogenosti i disparatnosti elemenata autor Ivica Župan u rubrici Likovnost predstavlja slikara Igora Rončevića, čije slike prožimaju ovo izdanje Riječi, uključujući i naslovnicu, a kako sve ne bi bilo samo na umjetnosti, u rubrici Znanost, Marija Buzov u tekstu Izvori za povijest rimske Siscije opisuje vrela u kojima se spominje rimska Siscija. U rubrici Prikaz/Kritika Franjo Nagulov piše o poeziji Slavka Jendrička, a Darija Žilić o knjizi Ivice Prtenjače – Okrutnost.

Na kraju ovog izdanja Riječi Milorad Stojević piše o ranije spominjanom Borisu Domagoju Biletiću, nagrađenom na 16. Kvirinovim poetskim susretima za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu, dok Darija Žilić recenzira knjizi Vanje Jambrović – Pjesme za vunene noći nagrađenoj za najbolju knjigu poezije autora do 35. godina starosti. Oba teksta govore o nagrađenima kao i o tome zašto su baš oni izabrani.

Riječi su utemeljene 1969. i već više od četiri desetljeća uspješno i uporno upotpunjuju sisačku, ali i hrvatsku kulturnu scenu, što potvrđuje i ovaj svezak. Časopis s vizijom posljednjih je godina zahvaljujući angažmanima gostujućih urednika postao prepoznatljiv, a zbog intrigantnih i društveno relevantnih sadržaja, uz atraktivno grafičko oblikovanje i dizajn Julije Kozarić, bez ustezanja se može reći da pripada u vrhunce suvremene periodičke produkcije u Hrvatskoj.