Stoljećima iščekivan muzej

Četiri stoljeća nakon smrti čuveni hrvatski izumitelj, humanist, jezikoslovac i biskup, Šibenčanin Faust Vrančić, na otoku Prviću dobio je Memorijalni centar. Renesansni čovjek u punom smislu riječi, autor prvoga hrvatskog tiskanog rječnika (1595) i niza izuma tu je proveo djetinjstvo, a prema vlastitoj želji pokopan je u mjesnoj crkvi. Na svečanosti otvaranja ustanove u koju je Europska Unija uložila milijun, a Grad Vodice još tristo tisuća eura, govorili su Paul Vandoren, šef delegacije Europske Unije u Republici Hrvatskoj, idejni začetnik projekta Vladimir Lučev, vodička gradonačelnica Branka Juričev Martinčev i šibensko-kninski biskup Ante Ivas, koji je blagoslovio zgradu. „Faust Vrančić bio je vizionar, imao je genijalne ideje. Želim naglasiti da Europa i Hrvatska danas trebaju baš takve ljude“, rekao je Vandoren ističući kako je riječ o jedinstvenom i kreativnom projektu, kojim će otok Prvić dobiti dodatni kulturni sadržaj.

Vrančić je rođen u Šibeniku 1551, a školovao se u Požunu i Padovi. Bio je upravitelj biskupije u Veszprému i titularni čanadski biskup, od 1581. službovao je na dvoru cara Rudolfa II. Svjetsku znanost zadužio je djelom Machinae novae (1616) u kojem je iznio 56 tehničkih rješenja od mostogradnje i mlinova do padobrana. Jedan je od Vrančićevih najvažnijih izuma svakako Pons Ferreus: viseći most, koji je prvi put izgrađen tek 200 godina nakon njegove smrti nad East Riverom u Baltimoreu. Bio je i vrstan leksikograf, a njegov Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, latinskog, talijanskog, njemačkog, hrvatskog (dalmatinskog) i mađarskog, prvi hrvatski tiskani rječnik, važan je dio hrvatske jezične povijesti.

Stalni postav Centra, izgrađen u skladu sa svjetskim standardima, posjetiteljima će ponuditi interaktivno razgledanje makete Vrančićevih izuma, dok su u vanjskom dijelu objekta postavljene makete u prirodnoj veličini. Projekt će u budućnosti velik broj posjetitelja upoznati s velikanom hrvatske i svjetske znanosti i oživiti otok Prvić.