Knjige o jazzu

Knjižno jazz-izdavaštvo, nezanemarivo u europskim zemljama, ne može se ipak natjecati s onim u Sjedinjenim Državama. Primjerice, na njujorškom Broadwayu postoji knjižara s tematskim glazbenim odjelima smještenim u nekoliko velikih prostorija, od kojih je jedna, ne baš mala, posvećena isključivo knjigama o jazzu. Tu se razumljivo može naći velik broj najrazličitijih izdanja poznatih, slabije znanih pa i posve anonimnih autora te će se zainteresirani kupac, koji je svu svoju prtljagu obvezno morao ostaviti na ulazu, u tom mnoštvu vrlo teško snaći.

Klasik jazz-literature

Većinu knjiga doduše ne bi trebalo ni pogledati, a kamoli kupiti. No one koje svakako treba kupiti jesu primjerice enciklopedijska izdanja jazza autora Leonarda Feathera i Ire Gitlera, kao i knjiga American Women In Jazz te povijest jazza autora i trombonista Jamesa Lincolna Colliera, koja će poslije u brojnim europskim edukativnim jazz-institucijama služiti i kao obvezna literatura.

U zemljama Zapadne Europe o jazzu se dosta piše, postoje nizovi profiliranih jazz-časopisa i knjiga. Valja se prisjetiti da je autor prve relevantne knjige o jazzu, u vrijeme kad se u domovini jazza bilježe tek skromni pisani počeci praćenja fenomena jazza, bio Europljanin, Belgijanac Robert Goffin, s početka tridesetih godina prošlog stoljeća, kojega će poslije slijediti istaknuti francuski autori Hughes Pannassier i Andre Hodeir te najbolji jazz-diskograf tog vremena Charles Dalaunay.

U Europi se, napose nakon Drugoga svjetskog rata, javlja ne baš velik broj zapaženih autora, koji su jazz učili (i naučili!) slušajući tadašnje programe stanica američkih vojnih formacija AFN (American Forces Network), smještenih u većim gradovima tadašnje Zapadne Njemačke. Tako je i jedan od najpoznatijih i najpopularnijih zapadnonjemačkih autora iz tog kruga bio Joachim Ernst Berendt iz Baden-Badena, koji je napisao niz popularnih, nekad i nama dostupnih knjiga o jazzu.

U Velikoj Britaniji izdano je nekoliko zapaženih knjiga, od kojih vrijedi istaknuti one posvećene biografskim podacima britanskih džezista. Slijedi Italija s djelima Arriga Pollila, Belgija s kataloški preciznom knjigom Jazz in Little Belgium, pa čak i tadašnji Sovjetski Savez s knjigom Džaz, gdje je jazz bio inače gotovo proskribirana glazba.

U Hrvatskoj su jazz učili uz radioprograme AFN-a te poslije putem emisija glasovitoga Willisa Conovera s Voice of America, koji se u nas redovito slušao zahvaljujući odašiljaču smještenu u Tangeru, a prva relevantna u nas prevedena knjiga o jazzu bio je prijevod knjige američkog autora Barryja Ulanova.

Broj objavljenih knjiga o jazzu u Europi raste, tako da danas gotovo svaki mjesec bilježimo nove naslove i prijevode. Potkraj prošle godine svjetlo dana ugledao je zajednički uradak četvero njemačkih autora, Burkharda Beinsa, Christiana Kestena, Gisele Nanuck i Andreje Neuman s naslovom Echtzeitmusik Selbstbestimmung einer Scene, koji se na 416 stranica bavi zanimljivim fenomenom i analizom današnjeg sve prisutnijeg radikaliteta u suvremenom jazzu, začeta potkraj prošlog stoljeća baš u Njemačkoj. Temeljne probleme autori vide u kronološkom slijedu i dinamici uporabe elektronike i zvuka, i to u rasponu od takozvane trash-pop-glazbe pa sve do free jazza, objašnjavajući i sve prisutniji fenomen slušanja glazbe pri akustičnoj snazi znatno većoj od medicinski dopuštenih 120 decibela. Jedan se drugi njemački autor, Manfred Selchow, latio prikupljanja biografskih i diskografskih podataka o legendarnom pijanistu Billyju Kyleu, objavivši ih u knjizi A Bio-Discography – Billie Kyle. Billy Kyle umro je još daleke 1966. Bio je jamačno najpoznatiji pijanist glasovitog seksteta Louisa Armstronga All Stars. Skupiti danas sve podatke o tom poznatom predstavniku tradicionalnoga jazza i swinga zacijelo nije bio lak posao. Zanimljiva je i povijesno i stručno nedavno izašla knjiga skandinavskog autora Nielsa Constantina Dallmana Jazz Terminology of Weimar Republic – Rhythm and Form. Nije potrebno posebno naglašavati da će za ljubitelje bluesa biti vrlo zanimljiva upravo izašla knjiga Deep South s podnaslovom The Story Of The Blues Earla Brooksa, koji na 156 stranica piše o povijesti i razvoju bluesa, tog popularnog pa i za jazz toliko važna glazbenog segmenta. Autor obrađuje tematiku u rasponu od legendarnih Minstrelsa do najslavnijih imena tog specifičnog američkog glazbenog fenomena.

Za detaljnije nabrajanje novih knjiga o jazzu i bluesu trebalo bi više prostora no što ga imamo pa se ovaj prikaz ograničava samo na izdanja iz drugoga dijela protekle i prvih mjeseci ove godine.