Iz ogranaka

Čitluk

Predstavljanjem knjige Nastanak i razvoj školstva od antike do srednjeg vijeka akademika Stjepana Krasića u Čitluku su otvoreni 14. dani Matice hrvatske u Brotnju. Vrijedan udžbenik, objavljen u nakladi Sveučilišta u Zadru, uz autora su predstavili potpredsjednik MH Stjepan Sučić, rektor Sveučilišta u Zadru Ante Uglešić, glavni tajnik Matice hrvatske Mostar Ivan Sivrić i predsjednik MH Čitluk Andrija Stojić.

Otvarajući Dane Matice hrvatske u Brotnju i predstavljajući novu knjigu dr. Krasića, potpredsjednik Sučić rekao je kako je njezina najveća vrijednost u tome da nas u ovo vrijeme obvezuje da sami promislimo o školama danas, o našoj obvezi da sve za njih učinimo da budu bolje i da ne čekamo bolja vremena, da ne budemo pasivni, nego da promišljamo i stvaramo ozračje u kojem će škole cvasti i rasti. „Mi smo na prostoru koji pamti mnoga rušenja i razaranja, a koji se održao samo zato jer je uvijek bilo onih ljudi koji su ga gradili. To su bili učitelji, ljudi knjige, pisci knjiga, umjetnici riječi, to su bili njegovatelji i čuvari hrvatskoga jezika. Napredak i svakodnevni život naroda nemoguć je bez dobrih škola. Da bismo za školu učinili ono što je nužno, trebamo imati temeljita znanja.“ Dodao je kako je doktor Krasić u ovom trenutku najpozvaniji o tome govoriti. „On je pisac i čovjek koji je Sveučilištu u Zadru i cijeloj hrvatskoj javnosti darovao dragocjenu knjigu o Sveučilištu u Zadru i njegovoj povijesti i cijeloj naciji darovao svoje istraživanje o hrvatskome jeziku, što je sabrano i objavljeno u knjizi Pape i hrvatski jezik, objavljenoj u nakladi Ogranka MH Čitluk i Središnjice MH Zagreb, i što je poslije nastavljeno u njegovoj magistralnoj knjizi Počelo je u Rimu (MH u Dubrovniku)“.

Stjepan Krasić

Rektor Uglešić rekao je kako dosad nije postojala knjiga koja problematizira povijest znanja Europe i Istoka. „Profesor Krasić na ovim prostorima najveći je poznavatelj povijesti školstva u srednjem vijeku, posebice visokog. Njegove sinteze sukus su svega onoga što se danas može znati o povijesti školstva, odgoja, obrazovanja općenito, kulture, tehnike i filozofije“, istaknuo je. Stjepan Krasić poznati je i priznati Brotnjak, vrsni znanstvenik, trostruki doktor znanosti, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Dugogodišnji je predavač crkvene povijesti na Papinskomu sveučilištu Sv. Tome Akvinskoga u Rimu, danas profesor povijesti diplomacije i prorektor Međunarodnog sveučilišta u Dubrovniku. Autor je dvadesetak knjiga i oko 200 znanstvenih rasprava te dobitnik brojnih nagrada, među kojima i Nagrade za životno djelo Općine Čitluk.

Kulturno-umjetnička manifestacija Dani Matice hrvatske u Brotnju u idućim će mjesecima ponuditi niz hvalevrijednih događaja, a među njima je i simpozij posvećen fra Lucijanu Kordiću. (G. G.)

Dubrovnik

U povodu desete godišnjice smrti Ivana Boškovića (Dubrovnik, 1936–Split, 2002), Ogranak MH u Dubrovniku predstavio je 7. rujna u Franjevačkom samostanu Male braće dvoknjižje Vrijeme, ljudi, događaji s obljetničkih razgovora, likovnih osvrta i zapisa objavljenih 2007. i 2012, koji pokrivaju razdoblje od 1956. do 2002. O knjizi su govorili autorova kći i urednica knjige Kate Bošković, akademik Luko Paljetak, Franica Vidović i Sanja Žaja Vrbica. Kate Bošković naglasila je kako je autor čitav svoj životni vijek posvetio proučavanju dubrovačke i splitske kulturne baštine s naglaskom na književnost, glazbenu, kazališnu i likovnu umjetnost. Akademik Luko Paljetak rekao je da se u knjizi autor otkriva kao katolički intelektualac, kroničar, književni znanstvenik, muzikolog i likovni kritičar zainteresiran za sve pojave u kulturnom životu svoga doba. Njegovo ovim dvama svescima upotpunjeno petoknjižje važna je literatura za sve koji će se baviti kulturnim životom Dubrovnika u drugoj polovici 20. stoljeća i nešto kasnije. „Svojim entuzijazmom i predanim proučavanjem likovnih aktivnosti Bošković je zabilježio i od zaborava sačuvao niz dragocjenih podataka, pružio nam uvid u početke stvaralaštva tada još nepoznatih naših umjetnika te budućim istraživačima omogućio neposredan uvid u to vrijeme“, kazala je Sanja Žaja Vrbica.

Akademik Luko Paljetak

Pet dana poslije, 12. rujna, predstavljena je i zbirka lirske proze akademika Luka Paljetka Dubrovnik. Moj grad u samostanu Sv. Klare. „I da nije u njemu rođen, Paljetak je zaslužio Dubrovnik, baš kao što je Dubrovnik, čini se odvazda, zaslužio Luka Paljetka. Oni se nisu samo zaslužili, nego i zadužili, obostrano se ćuteći“, izjavio je pisac i redatelj Davor Mojaš o Paljetkovu radu. Akademik Igor Fisković rekao je kako je knjiga dostojna velike pozornosti, kako po sadržaju tako i po autoru. Posebno je istaknuo vrijednost crno-bijelih fotografija Nenada Gatina, koje vizualno upotpunjuju Paljetkovu lirsku prozu. Nazočnima se obratio i autor knjige, akademik Luko Paljetak. „Došli ste večeras radi Grada. Zašto ste došli? Zato što ste vi Grad. Ima i onih koji misle da jesu Grad, a vi ste Grad“, rekao je Paljetak. (Ivica Luetić)

Kutina – Novska – Nova Gradiška

U Zrinu na južnim obroncima Zrinske gore 8. rujna održan je jedanaesti spomen na žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća uz tragediju tamošnjega hrvatskog stanovništva. U spomen-pohodu sudjelovalo je tridesetak članova MH iz Kutine, Popovače, Novske i Nove Gradiške. Misu je pred više o 3000 okupljenih predvodio biskup sisački mons. Vlado Košić. Podsjetio je na partizanski zločin na Malu Gospu 1943. s gotovo 300 pobijenih mještana. Selo je spaljeno, župna crkva Našašća Sv. Križa srušena, a preostali stanovnici iseljeni su u Slavoniju.

Odlukom komunističkih vlasti iz 1946. konfiscirana im je imovina i do uspostave samostalne Republike Hrvatske nisu smjeli ni posjetiti svoj zavičaj. Župa danas nema ni jednog vjernika. Biskup Košić naglasio je: „Ovdje smo kako bismo i usnama i srcem izrekli ono što oni koji su tu pobijeni ne mogu reći za istinu i pravdu i o Zrinu, i o Španovici, i o Borićevcu, i tolikim drugim mjestima stradanja našega naroda.“ Najavio je na mjestu nekadašnje višestoljetne crkve iduće godine u isto vrijeme blagoslov kamena temeljca za novu. Na ostacima grada, utvrde Zrin, nekada u vlasništvu obitelji Zrinski, poznatoj po otporu osmanlijskim nadiranjima, održan je i zapaženi sat povijesti. Spontano su se govorenjem stihova hrvatskih pjesnika Ivana Mažuranića i Đure Arnolda uključili Kutinčani Branko Kovačić i Antun Bračevac. Posebno su dojmljiva bila sjećanja Antuna Bračevca. Kao trinaestogodišnji dječak u rodnom Drenju, nedaleko Đakova, bio je sudionik trenutaka kada su tu preživjeli Zrinjani, uglavnom žene i djeca, 1946. silom naseljeni. (Dragutin Pasarić)

Samobor

Izložba radova s 14. likovne kolonije na Žumberku, održane početkom srpnja u Stojdragi, svečano je otvorena 13. rujna u Gradskoj knjižnici u Samoboru. Većina autora koji se tim putem predstavljaju samoborskoj javnosti članovi su Ogranka MH Samobor, koji je uz Grkokatoličku župu u Stojdragi i organizator kolonije i izložbe. U popratnom glazbenom programu nastupila je samoborska mezzospranistica Maja Cipek, također članica samoborskog ogranka Matice hrvatske, uz klavirsku pratnju Nine Savić. (G. G.)

Split

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Splitu i Hrvatskoga matematičkog društva 6. je rujna u Velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu održano predavanje o uglednom Hrvatu Antunu Lučiću, zaboravljenom Splićaninu, ocu svjetske naftne industrije. Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Ogranka MH u Splitu Marija Mimice, predavanje je održao Darko Žubrinić sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, koji je dugo proučavao lik i djelo uglednog Splićanina.

Antun Lučić

Antun Lučić (Split, 1855–Washington, 1921) važna je, ali i vrlo zanimljiva ličnost. Rođen je u Splitu, a obitelj mu potječe s otoka Hvara. Bio je pomorski časnik, mineralog; najzaslužniji je za prvu naftnu bušotinu u Teksasu u mjestu Spindletop, kraj Beaumonta. Jedna je od najvažnijih osoba u povijesti svjetske energetike dvadesetog stoljeća. Živeći u SAD-u, amerikanizirao je svoje ime u Anthony Francis Lucas (Francis je po ocu Franji). S njime 1901. započinje moderna naftna industrija. Njegovim otkrićem Lucasove erupcije (Lucas gusher) potpuno je promijenjen život ljudi u cijelom svijetu. „Da je riječ o uglednom američkom građaninu, dokazuje i podatak kako je Lučić uvršten među 200 najzaslužnijih Amerikanaca, a američki Institut za geološka i metalurška istraživanja ustanovio je 1936. Zlatnu medalju Antuna Lučića (Anthony F. Lucas Gold Medal), koja se dodjeljuje svake godine. O Antunu Lučiću u SAD-u je objavljena monografija još za njegova života, godine 1918.“, ustvrdio je Žubrinić. (Ivica Luetić)