Vrijeme u jeziku

Ovogodišnji 41. seminar Zagrebačke slavističke škole održan je u Dubrovniku od 20. do 31. kolovoza. Na njemu je sudjelovalo ukupno 57 inozemnih studenata i sveučilišnih nastavnika kroatistike i slavistike iz 22 države. U izvedbu seminarskoga programa bili su uključeni nastavnici Zagrebačkoga sveučilišta i drugih hrvatskih sveučilišta te hrvatski umjetnici i znanstvenici, čime se Škola iznova potvrdila kao važno mjesto uspostavljanja stručnih kontakata i stjecanja novih znanja o hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi.

Program 41. hrvatskoga seminara za strane slaviste obuhvaćao je jutarnji, nastavni dio (rad u lektoratima i proseminarima te slušanje tematskih ciklusa predavanja), poslijepodnevni fakultativni program (stručne obilaske Dubrovnika, projekcije hrvatskog igranog filma i rad u glazbenoj radionici), večernja kulturna zbivanja i stručne izlete.

Ovisno o stupnju znanja hrvatskoga jezika, polaznici seminara pohađali su obvezne lektorate i proseminar o suvremenoj hrvatskoj književnosti. Gramatičke i konverzacijske vještine usavršavali su s lektoricama i lektorima Anom Kodrić, Aidom Korajac, Tvrtkom Vukovićem i Tomislavom Bogdanom, a oni koji posjeduju znatnu jezičnu kompetenciju uključili su se u proseminare Poetike, stilovi, kontekst (Nikola Košćak) i Tekst identiteta, identitet teksta (Lana Molvarec). Zainteresirani polaznici odabrali su jedan od dva ponuđena fakultativna proseminara na kojima su se obrađivale teme iz staroslavenskoga i starohrvatskoga jezika (Ivana Eterović) te hrvatske povijesti i kulture (Tvrtko Jakovina).

Milovan Tatarin s polaznicima Škole u Sorkočevićevu ljetnikovcu / Snimio Dražen Karaman

U nepuna dva tjedna Škole održana su dva tematska ciklusa od po pet predavanja. Ciklus jezikoslovnih predavanja ove je godine bio posvećen temi Vrijeme u jeziku, čime se nastavio na programsku cjelinu Prostor u jeziku iz 2008. godine. Program jezikoslovnoga ciklusa zamišljen je tako da se po razinama opišu vremenska značenja i vremenski odnosi u hrvatskome jeziku, a koncipirao ga je Ivo Pranjković. U uvodnome predavanju Vremenska značenja u hrvatskome jeziku Branimir Belaj osvrnuo se na teorijski okvir i pristupe kategoriji vremena u suvremenoj lingvistici. Izražavanje vremenskih odnosa padežnim oblicima i prijedložno-padežnim izrazima opisao je Pranjković. Predavanje Željke Brlobaš pod naslovom Sustav glagolskih vremena u hrvatskome jeziku bilo je posvećeno izražavanju vremenskih značenja glagolskim vremenima, a vremenskim odnosima na razini složene rečenice i na razini teksta bavila se Lada Badurina. Jezikoslovni blok zaključen je predavanjem Tatjane Pišković, koje je bilo posvećeno proučavanju vremenskih značenja na leksičkoj razini.

Književnoznanstvenim ciklusom Nulti stupanj pisma privedena je kraju šestogodišnja priča desetljetnoga prikazivanja hrvatske književnosti u okviru seminara Zagrebačke slavističke škole. Nakon hrvatske književnosti i kulture pedesetih (2007), šezdesetih (2008), sedamdesetih (2009), osamdesetih (2010) i devedesetih godina (2011), predavanjima ovogodišnjega ciklusa opisala su se i interpretirala poetička uporišta književnosti prvoga desetljeća 21. stoljeća. Ciklus je koncipirao i uvodno predavanje pod nazivom Uvod u nulte održao Krešimir Bagić. U predavanju Novo fikcijsko ruho stvarnosne proze: tri priče o žanru Anera Ryznar pozabavila se prozom iz druge polovice nultih. Važne i korjenite promjene u pjesništvu nultih prikazao je Tvrtko Vuković. Temu književnosti i digitalnih medija u predavanju pod naslovom Književnost i remedijacija obradila je Katarina Peović Vuković. Ovogodišnji književnoznanstveni ciklus zatvorio je Joško Ševo, koji je u predavanju Pravo stanje stvari (Kazalište u novom tisućljeću) govorio o načinu funkcioniranja kazališta u nultima.

U sklopu 41. seminara održana su i četiri predavanja izvan spomenutih tematskih cjelina. Prvoga dana seminara predavanje Hrvatska rječnička baština održao je dekan Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Damir Boras. U subotu, 25. kolovoza, sudionici seminara imali su priliku poslušati predavanja Stjepan Ivšić Josipa Lisca, Andrić i suvremeni pripovjedači Julijane Matanović te Pidžinizacija hrvatskoga jezika Marina Andrijaševića.

U ovogodišnjim stručnim obilascima dubrovačkih znamenitosti polaznici seminara čuli su četiri dubrovačke priče. U Sponzu, franjevački samostan Male braće, ljetnikovac Petra Sorkočevića i na Lovrjenac vodio ih je Milovan Tatarin, koji ih je upoznao s poviješću, književnim pamćenjem, ljepotom i slobodom staroga Dubrovnika. Organizirani su i stručni izleti na Elafitsko otočje, u Arboretum Trsteno te grad Ston. U sklopu fakultativnoga programa prikazan je hrvatski igrani film Ćaća redatelja Dalibora Matanića, a polaznici zainteresirani za hrvatsku tradicionalnu glazbu uključili su se u rad glazbene radionice voditelja Ivice Puljića.

Zagrebačka slavistička škola i ove je godine ponudila kvalitetan kulturni program. Na glazbenoj večeri 41. seminara nastupila je dubrovačka klapa Subrenum. Gost glumačke večeri bio je Dragan Despot, koji je za polaznike izveo monodramu Na rubu pameti. Strani kroatisti imali su priliku upoznati Luka Paljetka, koji je u razgovoru s Milovanom Tatarinom otkrio razmišljanja o suvremenoj hrvatskoj poeziji. U sklopu večeri posvećene suvremenoj hrvatskoj književnosti polaznicima Škole predstavili su se književnici Miroslav Kirin i Damir Šodan, a razgovor s njima vodio je Tvrtko Vuković. Na 41. seminaru predstavljen je najnoviji zbornik u izdanju Zagrebačke slavističke škole Vila – kiklop – kauboj: čitanja hrvatske proze, koji je priredila Anera Ryznar. Njegovim objavljivanjem završen je trogodišnji projekt Škole u sklopu kojega su izdana kritička čitanja triju rodova hrvatske književnosti.

Ovogodišnji 41. seminar organizacijski su pripremili Krešimir Mićanović, voditelj Zagrebačke slavističke škole, Tomislav Bogdan, zamjenik voditelja, Anera Ryznar, programska tajnica i Božena Jurčić, financijska tajnica.