Vrijedno izdanje iz Stoca

Ogranak Matice hrvatske u Stolcu objavio je deseto godište almanaha Godišnjak za povijest i kulturu pod naslovom Stolačko kulturno proljeće. Glavni je i odgovorni urednik ovogodišnjeg almanaha Željko Raguž.

Matica hrvatska – Ogranak Stolac, 2012.

Almanah Stolačko kulturno proljeće 2012. donosi niz vrijednih historiografskih, arheoloških i književnih priloga. Urednik Željko Raguž u uvodnome tekstu ističe. „Ovogodišnji Godišnjak Matice hrvatske Stolac objavio je više radova o ratnim događajima 1992. godine u Stocu. Radove su napisani povjesničari, bivši vojnici, političari i ugledni znanstvenici, na temelju njima dostupne građe (i)ili vlastitog iskustva.“ U uvodniku urednik ističe: „Ovo je bio (i) naš rat, nismo bili pošteđeni, niti smo to očekivali. Zato trebamo valjano obraditi te događaje i objaviti radove o tome razdoblju naše nedavne prošlosti. (…) Neke od teza koje se iščitavaju iz takvih radova su: Rješenje BiH problema nije uspio četverogodišnji rat, kao što ga nije riješila ni Međunarodna zajednica skoro dvadeset godina nakon rata. Zašto? Stolac je u prošlom ratu imao važan geostrateški položaj kojega je davno prije rata uočila tadašnja JNA i unijela u svoje ratne planove. Položaj Hrvata i Muslimana / Bošnjaka u Stocu nije bio isti u planovima JNA i srpske vojske tijekom 1992. godine. Hrvati su označeni kao neprijatelji, dok se s Muslimanima / Bošnjacima planiralo pregovarati. Sudbina Stoca su odredile pobjedničke akcije HVO-a. Rat Hrvata i Muslimana / Bošnjaka ima ‘dublje korijene’, i nije počeo u Stocu. Postrojbe HVO-a su bile jedine multietničke postrojbe u Hercegovini.“ Raguž zaključuje: „Ovu državu ne bi bilo teško valjano urediti da su o tome imali suglasje velike svjetske sile. Hrvati u BiH su otpočetka jugoslavenske krize jasno podupirali stvaranje hrvatske države, te zahtijevali pravednog rješenja nacionalnog pitanja u BiH.“

Prvu studiju u zborniku koju predstavljamo napisao je Ivica Lučić iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Naslov joj je Bosna i Hercegovina od raspada komunističkog sustava do međunarodnog priznanja. Autor je na osnovi opsežne arhivske građe došao do zaključaka koji bacaju novo svjetlo na temu koju je obradio. U navedenoj studiji posebno ističemo poglavlje Čiji je rat u (Bosni i) Hercegovini?. Lučić u zaključku ističe: „Dvadeset i jednu godinu nakon razmatrane 1991. i sedamnaest godina poslije rata u BiH, još uvijek traju iste političke bitke. U ratu bez pobjednika nije riješeno pitanje uređenja države i podijele vlasti. Još su aktualne rasprave o definicijama političkih pojmova, ali i o njihovu sadržaju; o suverenitetu države, suverenitetu naroda, unitarizaciji, entitetima i sl. Rat je nastavljen drugim sredstvima.“

Nakon uvodne Lučićeve studije slijedi historiografski rad Davora Marijana, također iz Hrvatskog instituta za povijest, pod naslovom: Bosna i Hercegovina 1991/1995. – u godinama nesvršenog rata.

P. Bošković iz Čapljine objavio je prilog Uloga „reformiranih“ komunista u hrvatsko- muslimanskim nesporazumima 1992. godine u Stocu, a Željko Raguž Prilike u stolačkom kraju do početka travnja 1992. godine.

Tomislav Šulj, povjesničar iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Zagreb, obradio je temu Stolačke barikade ožujak–travanj 1992. Jakša Raguž iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu usredotočio se na Okupaciju Stoca u svjetlu dokumenta JNA, a Ivan Jurić pozabavio se Osnivanjem Odbora za zbrinjavanje i smještaj izbjeglica i prognanika u općini Metković iz ratom ugroženih područja. Isti je autor prikazao kako je teklo Osnivanje i djelovanje 6. bojne 116. brigade HV-a i HVO-a (Stolačka bojna). Jakša Raguž objavio je još dva priloga: Prva hercegovačka brigada HVO-a Knez Domagoj – osnutak i prva borbena djelovanja i Napadna operacija Bura u zbirnim izvješćima glavnog stožera HVO-a i zapovjedništva Južnog bojišta HV-a. Poznati hrvatski povjesničar Zdravko Dizdar priložio je almanahu studiju Politička i vojna kretanja na području istočne Hercegovine kretanja tijekom 1943. godine.

Prilozi u Godišnjaku koji smo prikazali imaju visoku stručnu relevanciju i prinos su povijesti Domovinskog rata ne samo u Hercegovini nego i na južnim prostorima Republike Hrvatske. Izdavanje ovako opsežna djela (370 stranica enciklopedijskoga formata), kao i napori oko motiviranja stručnih suradnika, ali i pronalaženja novca za njegovo tiskanje, velik je i zahtjevan posao. Stoga čast i hvala Ogranku Matice hrvatske Stolac i njegovu predsjedniku Mladenu Boškoviću, županijskome ministru zdravstva.