Klimtovo stoljeće i pol

U skladu s godišnjicom, cijela je ova godina posvećena velikome austrijskom umjetniku. U tiskanom letku bečke turističke zajednice moguće je pronaći cjelokupni program događanja u svakoj bečkoj instituciji koja je na bilo koji način vezana uz Klimta

Dosta je Dunava proteklo ispod bečkih mostova od velikih izložbi u Belvedereu posvećenih Klimtu. Da se podsjetimo: Klimt und die Frauen iz prijelaza 2000. na 2001. te Klimtovi Landschaften ubrzo nakon toga. Bile su to jako dobro posjećene izložbe, a u međuvremenu je nešto Klimtovih gospođa slijedom pravnih bitaka i sudskih odluka prešlo ocean i baš im nema traga... Četrnaestoga srpnja ove godine obilježila se 150. obljetnica Klimtova rođenja u bečkom Baumgartenu, danas u sklopu 14. okruga Penzing, kao drugog od sedmero djece češkog imigranta Ernsta starijeg i Anne Klimt, rođene Finster. Začetak obilježavanja jubileja već nas je ispratio odličnom izložbom Gustav Klimt & Josef Hoffmann: Pioniere der Moderne u Belvedereu. Ona je, do početka ožujka, u najboljoj maniri izložbi ovakva uparena tipa uspjela pokazati začetke moderne ne samo u Beču i ne samo na polju likovnih umjetnosti. Novim je svjetlom obasjana četrnaesta izložba bečke secesije iz 1902. posvećena Beethovenu u Olbrichovoj Secessiongebäude, s Klimtovim frizom, Klingerovom skulpturom... Poseban dio izložbe bio je posvećen i briselskoj Palači Stoclet, na kojoj su obojica radili u jednom od ponajboljih primjera Gesamtkunstwerka unatrag nešto više od stoljeća. Uz makete, rekonstrukcije, slike, nacrte i dizajn interijera, ponajveću su pažnju posjetitelja na izložbi izazvali Hoffmannovi broševi i skice za njih proizišli iz Wienerwerkstätte, ali i umjetničke veze simbolista srednje Europe i Belgije, točnije Beča i Bruxellesa.

Godina Klimta

U skladu s godišnjicom, cijela je ova godina posvećena velikome austrijskom umjetniku. U tiskanom letku bečke turističke zajednice moguće je pronaći cjelokupni program izložbi, događanja, promocija i inih kulturnih događaja u gotovo svakoj važnijoj bečkoj instituciji koja je na bilo koji način vezana uz Klimta, od njegovih stropnih slika u Kunsthistorisches Museumu i Poljupca u Gornjem Belvedereu do Beethovenova friza u Olbrichovu Secessionhausu i sobe u Burgtheateru. Sve informacije možete pomnije potražiti na posebnoj internetskoj stranici www.klimt2012.info.

Što nas to dakle čeka (ili smo već propustili) tijekom ove Klimtove obljetničke godine u samu Beču? Kunsthistorisches Museum do svibnja je pokazivao trinaest velikih Klimtovih kompozicija na stropu velikog ulaznog stubišta koje je, zajedno s nešto konzervativnijim slikama brata Ernsta Klimta i Franza Matscha, zgotovio u simbolističkoj maniri te njihovu genezu putem crteža i studija. Leopold Museum u Museumsquartieru se do kolovoza, izložbom Klimt persönlich: Bilder – Briefe – Einblicke, usredotočio na djela koja su nastala tijekom nerijetkih Klimtovih putovanja po Europi, od Češke, Italije i naše Istre do Engleske, Francuske i Španjolske, a ponajviše po samoj Austriji. Ta izložba uz brojne slike i više od stotinu crteža te važnu dokumentaristiku poput Klimtove korespondencije predstavlja i dio ostavštine Emilie Flöge, na više načina vezane uz Klimta.

Klimt, Beethovenov friz, detalj, 1902.

Još Klimtovih crteža koji će nas odvesti u dubinu Klimtova opusa mogu se pogledati i u Albertini. Među brojnim Klimtovim crtežima koji su u vlasništvu Albertine, najintrigantniji su oni koji se odnose na studije ljudskog, mahom i posebice ženskog, tijela. Crteže pokazane na izložbi, a koji nisu isključivo iz te bečke institucije, Klimt je stvarao ugljenom, olovkom, bojicama, djelomice akvarelom te primjesama klimtovske karakteristične zlatne boje. Važnosti izložbe pridonosi i činjenica da će tijekom kasnoga ljeta gostovati u Getty Museumu u Los Angelesu.

Austrijski Theatermuseum u Palači Lob- ko- witz, od svibnja do listopada, bavi se, i Klimtovom slikom Nuda Veritas iz 1899, pitanjima alegorijskih prikaza koje nam je umjetnik ostavio, ali i tadašnjoj percepciji kritike, posebice austrijskoga pisca, dramatičara i kritičara Hermanna Bahra, s obzirom na tu vrstu Klimtova umjetničkog stvaralaštva. Izložba nosi ime Gegen Klimt, nakon što je bio napadan od dijela javnosti zbog slika za bečko sveučilište. Ona pokušava odgovoriti na pitanje podrijetla prikaza Klimtovih alegorijskih figura te iz kojih je literarnih ili likovnoumjetničkih izvora Klimt crpao nadahnuće.

Uz portret Emilie Flöge Wien Museum posjeduje najveću zbirku s više od četiri stotine Klimtovih crteža koje nam izlaže tijekom ljetnih mjeseci, do 16. rujna. Crteži će biti postavljeni tematski, od secesijskih skica preko studentskih crteža do onih erotskih, a uz njih se možete upoznati s Klimtovim primijenjenim grafičkim opusom te suočiti s Klimtovom posmrtnom maskom, privatnim vlasništvom te crtežom preminuloga Klimta, čiji je autor Egon Schiele, koji ga, iako gotovo tri desetljeća mlađi, zbog španjolske gripe i nije dugo nadživio, svega devet mjeseci.

Od dekoracija do crteža

Od ostalih institucija koje su se nadovezale na Klimtovu obljetnicu trebalo bi još spomenuti i Künstlerhaus na Karlsplatzu u kojem se tijekom lipnja otvorila izložba koja pokazuje veze između umjetnika i te bečke institucije čiji je bio član kroz arhivsku građu, ali i činjenice koju su instituciju vezale za Klimta i nakon njegove smrti. Austrijski Etnografski muzej, Museum für Volkskunde, postavio je izložbu Die Textilmustersammlung Emilie Flöge, otvorenu do prosinca, s gotovo četiri stotine tekstilnih izložaka koji se nadovezuju na Klimtove ornamentalne motive i prvi se put pokazuju javnosti. Emilie Flöge, koju je portretirao Klimt, zajedno sa sestrom Helenom na bečkoj Mariahilferstrasse imala je butik visoke mode koji je uredio sam Josef Hoffmann. Uz te institucije, s Klimtovim se radom ili utjecajima možete ovih mjeseci upoznati i u Burgtheateru, Muzeju primijenjenih umjetnosti, posjetiti Klimtovu vilu u Feldmühlgasse ili na Prateru obići voštanoga Klimta u otvorenom Muzeju Madame Tussauds.

Početkom rujna pa sve do 7. listopada u Künstlerhausu trajat će izvedbe Gustav Klimt – Das Musical, mjuzikla koji se daje, ovisno o terminu, na njemačkom ili engleskom jeziku i koji prati Klimtovu biografiju. Kompozitor mjuzikla je Gerald Gratzer, režiju potpisuje Dean Welterlen, a Klimta tumači André Bauer.

U konačnici, nikada dosad nije toliko Klimtovih djela u Beču bilo na raspolaganju. Bečka i ina kulturna javnost mogla se tijekom ove godine upoznati s nevjerojatnom brojkom od otprilike osamsto Klimtovih djela, od dekoracijskih narudžbi za bečke Burgtheater i Kunsthistorisches Museum do široj publici manje poznatih crteža. Vrijeme Klimta u Beču značilo je i vrijeme u kojem su djelovali i Sigmund Freud, Arthur Schnitzler i Hugo von Hofmannsthal, Gustav Mahler i Arnold Schönberg, Otto Wagner i Adolf Loos, Egon Schiele i Richard Gerstl – imena koja su Beč na najbolji mogući način prikovali među svjetske kulturne prijestolnice. Imajte to na umu kad ga sljedeći put posjetite, možda već ove, klimtovske godine.