Vrijedan prilog moslavačkih ogranaka

Ogranci Matice hrvatske iz Kutine, Popovače i Kloštar-Ivanića objavili su drugo godište vrlo vrijedna časopisa pod naslovom Moslavačko zrcalo. Urednik mu je dr. Dražen Kovačević iz Popovače. Časopis koji predstavljamo ima posebno značenje za Moslavinu, jer ova pokrajina Republike Hrvatske sličnoga glasila dosad imala nije. Naime, zbog političke razbijenosti na tri županije i tri biskupije Moslavina nema kulturnog ni prirodnog središta iz kojega bi polazile inicijative za njegovanje kulturne samobitnosti na pokrajinskoj razini. Stoga su povijest, dijalekti, folklor, etnografija i književnost ovoga prostora prilično nepoznati, ili ako se obrađuju to se čini izvan konteksta njihova pokrajinskog karaktera.

Moslavačko zrcalo 2012. podijeljeno je u pet tematskih cjelina: Jezikoslovne teme, Prirodoslovne teme, Povijesne teme, Književnost, Prijevodi, Obljetnice, Intervjui i Prikazi.

Jezikoslovne teme vrlo su potrebne za upoznavanje šire hrvatske javnosti, ali i domaćih ljudi s moslavačkim dijalektima. Stoga su studije Ivane Kurtović-Budja iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Martine Kuzmić iz istoga Instituta posebno važne. Ivana Kurtović-Budja obradila je temu Sjevernomoslavački dijalekt i siščanski govor u njemu, a Martina Kuzmić svoj je rad naslovila: Jezična raščlamba zbirke Kajkavska lirika Moslavine.

U poglavlju o povijesti Moslavine ističemo radove Agneze Szabo Gustav Baron – velikan Grada Kutine i cijele Moslavine, Dražena Kovačevića Skupštine Čiste stranke prava u Moslavini krajem 1903. godine i Dragutina Pavličevića Uloga dr. Franje Tuđmana u pohrvaćivanju školskih programa i udžbenika. Posebna pozornost posvećena je Franku Miroševiću, koji je moslavački kraj zadužio kao višegodišnji profesor na Gimnaziji u Kutini, ali i historiografskim istraživanjima. Stoga je Dragutin Pasarić njemu posvetio rad Uz 80. obljetnicu rođenja povjesničara dr. sc. Franka Miroševića, dok je Dražen Kovačević napisao: Prilog za bibliografiju dr. Franka Miroševića. Sam Mirošević darovao je Moslavačkom zrcalu dva priloga: Hrvatska pučka seljačka stranka u Moslavini 1905–1918. i Stjepan Uroić dopisnik Slobodnog doma 1920–1921.

U rubrici Književnost najvažnija suvremena moslavačka književnica Božica Brkan objavila je dva književna teksta. Prvi ima povijesno značenje jer je napisan na njezinome rodnom jokešinovečkom subdijalektu pod naslovom Žleb jel kam ti reč poreč moro dopelati. Drugi Brkaničin prilog je pjesma Zmej dveh Ivcov, također napisana na subdijalektu rodnog mjesta. Afirmirao sam i sam malo poznato (u odumiranju) narječje sela Ilova napisavši na njemu pregršt stihova pod naslovom Poetika kajkavina de pagus Ilova A. D. 1976. U istoj rubrici javljaju se književnim prilozima Ilija Barišić, Mira Beljan, Predrag Đuras, Milan Ilić, Višnja Sever i Jasna Popović Poje.

U rubrici Prijevodi urednik časopisa predstavio je poznatog arapskog književnika Rifata Sallama te razgovor s čuvenim francuskim književnikom Paulom Gardeom.

Kako bi povezali hrvatske sjever i jug, Moslavčani su u ovom broju Zrcala predstavili zadarskog pjesnika Tomislava Marijana Bilosnića, a on im je uzvratio pjesničkim ciklusima Rođendansko ogledalo.

Moslavačko zrcalo pokazuje kako se udruženim snagama više ogranaka Matice hrvatske koji djeluju na nekome prostoru mogu potaknuti važni znanstveni i kulturni programi.