Iz ogranaka

Beli Manastir

Osmi broj Godišnjaka belomanastirskog ogranka Matice hrvatske, najopsežniji dosad, prošli je tjedan predstavljen u lokalnoj Gradskoj knjižnici.

Novi Godišnjak donosi pregršt raznolikih priloga pokrivajući širok raspon društveno-kulturnih pitanja. Središnja je tema dvadesetogodišnjica početka Domovinskog rata i okupacije Baranje, a već su na uvodnim stranicama prikazani događaji koju su prethodili egzodusu nesrpskoga stanovništva s područja Baranje, ustroju i djelovanju baranjskih vojnih postrojbi i radu policijske postaje početkom devedesetih. Među brojnim zanimljivim radovima izdvaja se analiza etnika Petlovca i Vardarca potkraj 18. stoljeća, napisi o povijesti baranjskog Luča, baranjskim gatorima i izradi platna, krunici i dolasku Međimuraca vlakom bez voznog reda. Broj su uredili Edo Jurić (glavni urednik) te Ivica Getto, Petar Tokić, Julijana Vladetić, Vera Jurić, Kornelija Pacanović-Zvečevac i Krunoslav Mijatov. (G. G.)

Čakovec

U dvorani Matice hrvatske u Čakovcu 14. je lipnja predstavljena knjiga Andrijane Kos-Lajtman Autobiografski diskurs djetinjstva, docentice na čakovečkom odsjeku Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o preradbi doktorske disertacije, a recenzent izdanja Vinko Brešić istaknuo je kako je to autoričina prva ozbiljna znanstvena studija kojom se pozicionirala u akademskoj zajednici. Knjiga usustavljuje cijelo područje iz produkcije dječje književnosti tumačeći ga s obzirom na status autobiografskoga subjekta, odnosno identiteta i njegove diskurzivne realizacije u djelima hrvatskih pisaca 20. i 21. stoljeća. Na predstavljanju je uz autoricu i recenzenta Vinka Brešića govorio i istraživač i profesor dječje književnosti Stjepan Hranjec. Studentica Učiteljskoga fakulteta u Čakovcu Martina Šubić pročitala je ulomak iz knjige, a predstavljanju je prisustvovalo tridesetak ljubitelja dječje književnosti i poštovatelja rada Andrijane Kos-Lajtman. (G. G.)

Dubrovnik

Na gumnu zla, knjiga svjedočanstva četverogodišnjega robovanja na Golom otoku fra Marijana Balda Zlovečere u izdanju dubrovačkog ogranka Matice hrvatske, predstavljena je 17. lipnja u prepunom klaustru Franjevačkoga samostana u Cavtatu. Knjigu koja na poseban i dojmljiv način opisuje iskustvo nevina čovjeka na Golom otoku predstavili su predsjednica OMH u Dubrovniku Ivana Burđelez i fra Jakov Rafael Romić, koji je istaknuo kako knjigu svakako valja pročitati jer se o tematici Golog otoka sustavno šutjelo i šuti. „Goli otok bio je udarac na slobodu. A ova knjiga poručuje kako sve mora izaći na svjetlo, sve nepravde koje su počinjene, inače ništa nema smisla i sve će vriti u podsvijesti. Kako treba oprostiti.“

fra Marijan Baldo Zlovečera

I predsjednica dubrovačke Matice Ivana Burđelez kazala je kako se o Golom otoku i drugim komunističkim stratištima i logorima šutjelo više od četrdeset godina. „Nažalost, ni dan-danas u hrvatskim udžbenicima povijesti nema o njima gotovo ni slova. Upravo zato ova je knjiga iznimno vrijedan dokument vremena za koje smo mislili da se više nikada neće ponoviti, a nažalost jest početkom devedesetih.“ Na promociji pročitana je i poruka Andrije Vučemila iz Riječkoga nakladnog zavoda, koji je robovao sa Zlovečerom, a na koncu se okupljenima obratio sam autor riječima zahvale i iskrena divljenja. (G. G.)

Klanjec

Predstavljanje Zbornika radova sa stručno-znanstvenoga skupa o Antunu Mihanoviću održano je 11. lipnja u Gradskoj knjižnici. Skup koji je okupio velik broj znanstvenika održan je u studenom prošle godine u povodu obilježavanja 215. godišnjice rođenja i 150. obljetnice smrti Antuna Mihanovića. Promociju zbornika organizirali su ogranak MH u Klanjcu i Kulturni centar Klanjec, a publikaciju je predstavio akademik Ante Stamać. Svečanost su prigodnim programom uveličali učenici Osnovne škole Antuna Mihanovića iz Klanjca. (G. G.)

Metković

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Metkoviću početkom lipnja u Metkoviću je otvorena izložba hrvatsko-kanadskog slikara Antona Cetínea Varijacija Eva. O Cetínu, koji je dosad održao 140 samostalnih i sudjelovao na više od 200 skupnih izložbi, te o njegovim djelima što se nalaze u muzejima, galerijama i privatnim zbirkama u mnogim zemljama svijeta, govorili su tajnik Ogranka MH u Metkoviću Ratko Krstičević i fra Vendelin Karačić, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokome Brijegu. Fra Karačić podsjetio je kako je neposredno uoči izložbe u Franjevačkoj galeriji u Širokom Brijegu Cetín darovao sto kolaža s motivom Eve, što je galerija sa zahvalnošću i prihvatila. Autor se u svom prepoznatljivom znaku Eve koja znači osjećajnost ljudskog bića i predstavlja njegov iracionalan element predstavio s šezdeset radova rađenih u tehnici kolaža. U tom smislu Eva Majka povezana je s pojmom života: more i zemlja simboli su majčina tijela. Sve su pradavne božice majke ujedno i božice plodnosti: od babilonske božice Ištar, do grčke Gee. Eva Majka univerzalni je simbol utočišta topline, nježnosti i sveopće životne snage. (Ivica Luetić)

Nova Gradiška

Predstavljanje dvanaestog Godišnjaka OMH u Novoj Gradiški priređeno je u Gradskoj vijećnici Nove Gradiške 21. lipnja. Brojnim gostima iz srodnih udruga (HPD Graničar N. Gradiška, HPD Tomislav iz Cernika, KLD Rešetari, Udruga stvaratelja u kulturi N. Gradiška), iz Udruge volontera te članovima i simpatizerima Matice hrvatske, među njima i dogradonačelnici Ljepši Rakas Vujčić i gvardijanu Franjevačkog samostana u Cerniku fra Anti Perkoviću, Godišnjak su predstavili glavni urednik Josip Ostić, likovni urednik Miroslav Prpić i voditeljica programa, članica Ogranka i autorica jednog od brojnih priloga Ivanka Herceg. Program predstavljanja uljepšale su svojim stihovima pjesnikinje Evica Kraljić, Sanja Šimić i Ljubica Sedlaček te Hrvatska pjevačka skupina Slavča iz Nove Gradiške. (G. G.)

Osijek

Zaslužni ilirci 1842. osnovali u Maticu hrvatsku, najstariju i najveću instituciju hrvatske kulture, a njezin osječki ogranak taj jubilej 170 godina obilježava raznovrsnim programima i manifestacijama. Posljednja je u nizu izložba Matičina knjižnoga blaga koja je otvorena u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek do 2. srpnja. Šezdesetak izloženih knjiga daje pregled dugovječnoga rada Matice hrvatske, započeta objavljivanjem znamenitoga Gundulićeva Osmana 1844, a nastavljena sve do danas objavljivanjem najvećih književnih i publicističkih ostvarenja domaće i svjetske produkcije. „Knjige su pridonosile izgradnji hrvatskoga diplomatičkoga jezika, pravnog i znanstvenog nazivlja te umjetničke i znanstvene proze i izraza“, istaknuli su organizatori. U izloženoj zbirci nalaze se i izdanja vezana uz Osijek, a otisnuta su u 170 godina djelovanja Matice. Upravo ta izdanja pokazuju koliko je naš grad vezan uz Maticu, istaknuo je Ivica Završki, predsjednik osječkog ogranka. „Osijek je nekada bio ‘bastion nijemstva’, stranih jezika, baš poput Rijeke. Teško je išla hrvatska riječ u Osijeku, dok na koncu nije zavladala javnom i kulturnom scenom. Zanimljivo je vidjeti Danicu horvatsku u kojoj se piše o ‘Osieku’ te kako su i najnovija Matičina izdanja vezana za Osijek i Slavoniju”, napomenuo je Završki, ponosan što je izložba otvorena upravo u Osijeku kao najljepši uvod u Glavnu skupštinu Matice hrvatske, koja će se u slavonskoj metropoli održati 30. lipnja. (G. G.)

Velika Gorica

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici ponovno započinje izdavanje časopisa Luč, a prvi broj nove edicije bit će predstavljen u četvrtak, 28. lipnja 2012, u Muzeju Turopolja u Velikoj Gorici s početkom u 19.30. Časopis Luč izlazio je od osnutka Ogranka 1990. u desetak brojeva do 1999, kada se ugasio zajedno sa zamiranjem rada Ogranka. Novi, prvi broj Luči zamišljen je kao ambiciozan i jasno rubriciran časopis ponajprije za znanstvena i kulturna pitanja, koji može postati jezgrom okupljanja znanstveno-kulturnog kruga, koji toliko nedostaje Velikoj Gorici i Turopolju. Časopis je okupio vrsno uredništvo (Branko Dubravica, Bernardina Petrović, Ivo Pranjković, Ivan Rožić, Željko Stepanić, listom sveučilišni nastavnici) i širi krug suradnika koji će nastojati pokriti različita područja velikogoričke stvarnosti. Glavni i odgovorni urednik je Ivo Pranjković, izvršni urednici Bernardina Petrović i Željko Stepanić, a u uredničkom savjetu je Sanja Cvetnić, Marica Čunčić, Borna Fuerst-Bjeliš, Zoran Pišl, Josip Stepanić, Ivan Vnučec i Tvrtko Zebec. Časopis će predstaviti i o njemu govoriti Ivo Pranjković te Bernardina Petrović i Željko Stepanić. (G. G.)