Za bolji status književnoga prevođenja

O aktualnosti književnoga prevođenja te mjestu hrvatskih književnih prevodilaca na europskom zemljovidu raspravljalo se na okruglom stolu Hrvatsko prevodilaštvo u europskom kontekstu, koje je organiziralo Društvo hrvatskih književnih prevodilaca 31. svibnja u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu. U raspravi su sudjelovali Tamara Perišić, pomoćnica ministrice kulture RH, Vanda Mikšić, književna prevoditeljica i dobitnica godišnje nagrade Društva hrvatskih književnih prevodilaca 2009. te Andy Jelčić, potpredsjednik Izvršnog odbora Europskog vijeća nacionalnih udruga književnih prevodilaca (CEATL), a moderirala je Petra Mrduljaš.

Okrugli je stol pratila i izložba književnih prijevoda Od izvornika do prijevoda na kojoj su predstavljeni prijevodi objavljeni 2011. i 2012. Jelčić je govorio o ciljevima i postignućima te organizacije te se osvrnuo na izvrsnu organizaciju godišnje skupštine uz potporu Ministarstva kulture koje je Hrvatska bila domaćin u svibnju u Zadru. Raspravljalo se i o Europskoj prevodilačkoj platformi PETRA te potrebi usklađivanja stanja na terenu s inicijativnom Europske komisije. Primjerima iz Francuske, Vanda Mikšić nastojala je ukazati na problematiku prevođenja s malih jezika, ali i na primjere dobre suradnje te mogućnosti za povezivanje. Smatra kako se u posljednjih deset godina situacija poboljšala, no još treba pobuditi interes Francuza za našu književnost. Napominje da u Francuskoj postoji niz događanja posvećenih literaturi, a na nekima sudjeluju i naši autori, što zahtijeva i književni prijevod.

Jedno je od njih i Festival Hrvatske u Francuskoj (Croatie, la voici! – Festival de la Croatie en France), koji pomoćnica ministrice kulture Tamara Perišić ističe kao najveći projekt Ministarstva kulture na međunarodnoj razini ove godine, a odvijat će se od rujna do prosinca. To će biti prilika za povezivanje hrvatskih i francuskih umjetnika i institucija, kada će se cjelokupna hrvatska kultura predstaviti na svim vidljivim punktovima u Francuskoj. Kada je u pitanju politika Ministarstva kulture prema književnim prevodiocima, Perišićeva je naglasila kako bi Ministarstvo željelo vidjeti prevoditelje kao relevantne sudionike u procesu odlučivanja u kulturnim vijećima te je ujedno najavila i dvije novine. Prva se odnosi na dobivanje potpore za izdavače i kasniji otkup knjige, preuzeta iz obrasca Europske Unije, gdje će najvažniji čimbenici, uz ime prevoditelja i njegov životopis, biti i kvaliteta prijevoda, dok je druga novina uvođenje nove kategorije Nagrade Ise Velikanovića, koja će se dodjeljivati debitantima, čime se zapravo žele stimulirati mladi prevodioci. Na okruglom se stolu govorilo i o mogućnostima stipendija i programima mobilnosti za književne prevodioce. Osnivanje prve književne kuće u Hrvatskoj, u Puli u sklopu projekta nominacije Pule za UNESCO-ov Grad knjige 2014, svakako bi trebalo olakšati povezivanje s europskim mrežama književnih prevodilaca, što je dosad nedostajalo.