Program za kulturu nije upitan

O

krugli stol o pokretanju Trećega programa HTV-a za kulturu, obrazovanje i znanost u svjetlu javne rasprave o Prijedlogu ugovora između HRT-a i Vlade RH te Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HTV-u održan je 30. svibnja u Matici hrvatskoj. Izravan je povod skupu činjenica da trenutni zakonski prijedlog planira pokretanje samo jednog, od Ugovorom predviđenih dvaju kanala, bez jasne specifikacije o njegovu programskom usmjerenju, istaknuli su uvodničari u raspravu: Nina Obuljen iz Instituta za međunarodne odnose, prorektor Zagrebačkoga sveučilišta Bojan Baletić i predsjednica programskog vijeća HRT-a Nada Zgrabljić-Rotar. U raspravi su sudjelovali predstavnici petnaestak institucija i udruga koji su 30. ožujka potpisali Sporazum o suradnji na Trećem programu, pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević te predstavnici drugih institucija i civilnog društva, dok je dolazak članova povjerenstva za praćenje javne rasprave izostao.

Nina Obuljen, Bojan Baletić i Nada Zgrabljić-Rotar

Prorektor Baletić ukazao je na važnost inicijative za Treći program, čije bi emitiranje prema Sporazumu trebalo otpočeti 1. siječnja 2013. Istaknuo je da Sveučilište po svojoj prirodi realizira različite kulturno-umjetničke i znanstvene projekte, a dva studija novinarstva i Akademija dramskih umjetnosti obrazuju profesionalni kadar, raspoloživ javnom servisu. Lidija Gašparović iz znanstvene redakcije HRT-a podsjetila je da je HRT u početku vezu s publikom uspostavljao upravo putem kulture i obrazovanja, a urednik Obrazovnog programa Mario Raguž naglasio je da kulturno-obrazovni sadržaji imaju svoj auditorij jer njihova gledanost ne pada. Paolo Sfeci u ime Instituta hrvatske glazbe izjavio je kako se tim projektom otvara golem prostor za kreativne potencijale, koji ne znači getoiziranje kulture na Prvom i Drugom. Ocijenio ga je jednim od najvažnijih događaja za hrvatsku kulturu u posljednjih dvadeset godina, na što je bivši ministar kulture Jasen Mesić dodao kako je riječ o najvećem događaju i za idućih dvadeset godina, oko kojega bi trebalo uspostaviti politički konsenzus. Stoga predlaže da se inicijativa za Treći program proširi i putem tematskih rasprava na saborskim odjelima za informiranje i kulturu.

Sfeci je također ustvrdio kako je neshvatljivo da Ministarstvo kulture jedne zemlje ima problem s idejom da nacionalna kuća emitira program nacionalne kulture. Pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević odgovorio je da ministrica Zlatar ni jednom nije izjavila da je protiv toga kanala, već je sporno vodstvo HRT-a. Dodao je da se Treći kanal o kojem je riječ u nacrtu Zakona, odnosi na spomenuti kulturno-obrazovni program, otklonivši tako sumnje o njegovoj namjeni, što je potvrdio i Mislav Stipić s HRT-a. Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske, institucije iz koje je krenula inicijativa, istaknuo je da ne vidi nikakva razloga za zaustavljanje projekta do eventualnog izbora novoga vodstva, dodavši da je potpisnicima Sporazuma jedini cilj pokrenuti HRT3 do kraja godine. Osvrnuvši se na aktualni zakonski prijedlog, Lukić se zapitao kako će programsko vijeće HRT-a štititi interes javnosti ako se dokida njegova uloga u suizboru glavnog ravnatelja, koji bi trebao zamijeniti dosadašnju tročlanu upravu HRT-a i time preuzeti svu vlast na javnom servisu s 3500 zaposlenih i proračunom od milijardu i tristo milijuna kuna.