Vijenac 476

Matica hrvatska

MLADI GLAZBENICI U MH: ANITA BALASZ I MIA MILJKOVIĆ

Uigrane mlade umjetnice

Zlatko Stahuljak

Mađarska violončelistica Anita Balasz i hrvatska glasoviračica Mia Miljković nastupile su u ponedjeljak, 7. svibnja 2012, u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu.

Anita Balasz započela je obrazovanje na Glazbenoj školi u Torokszentmiklosu, a sa sedamnaest godina upisala je Muzičku akademiju Franz Liszt u Budimpešti, gdje trenutno studira kod prof. Laszla Meza. Na Međunarodnom natjecanju Antonio Janigro u Poreču osvojila je drugu nagradu 2004, drugu i posebnu nagradu Franjo Krežma 2006. te posebnu nagradu Matice hrvatske 2010, a na Međunarodnom natjecanju Alfredo e Vanda Marcosig u Goriziji (Italija) primila je treću nagradu 2005, a iste godine na Mađarskom državnom natjecanju prvu nagradu. Na Međunarodnom natjecanju u Liezenu (Austrija) osvojila je prvu nagradu 2006, a na Mađarskom državnom natjecanju Janos Starker prvu nagradu i Grand prix žirija Eva Czako 2008. Redovito sudjeluje na festivalu Les Pianos Folies du Touquet u Francuskoj i polazi majstorske tečajeve poznatih profesora (H. Litschauer, L. Fenyo, Ph. Müller). Kao solistica surađivala je s poznatim dirigentima poput T. Gala i A. Ligetija te nastupala u Slovačkoj, Italiji, Hrvatskoj, Švedskoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Rumunjskoj i Švicarskoj.


slika

Mia Miljković / Snimio Mirko Cvjetko


Mia Miljković, rođena u Novalji 1987, glazbeno obrazovanje stekla je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Đorđa Stanettija i na Akademiji za glasbo u Ljubljani u razredu Dubravke Tomšić Srebotnjak, a usavršavala se kod Karl-Heinza Kammerlinga. Osvojila je brojne nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima te nastupala uz vodeće orkestre u Hrvatskoj i inozemstvu. Održala je niz recitala i komornih koncerata, a za ostvarene rezultate 2008. primila je i Top-stipendiju.

Na koncertu je najprije Anita Balasz izvela Preludij u D-duru iz Suite br. 6, BWV 1012 Johanna Sebastiana Bacha. Zatim su mlade umjetnice izvele Allegro moderato iz Sonate u a-molu, D 821 Franza Schuberta, skladane izvorno za arpeggione i glasovir, te četverostavačnu Sonatu u A-duru, op. 69 Ludwiga van Beethovena, dok su na kraju izvedene Varijacije na jednoj žici na temu Dal tuo stellato soglio iz opere Mojsije u Egiptu Niccolňa Paganinija.


slika

Anita Balasz


S velikom profinjenošću muzikalne zaokruženosti, unutar sjajno sazdane glazbe J. S. Bacha za sam violončelo, a prikazane tek jednim stavkom, Preludijem, vrlo je tonski znalački i duboko proživljeno Anita Balasz započela svoj recital s tom važnom solo disciplinom izvedbe na gudačkim glazbalima. Nastavak je slijedio uz nježan izgovor prvih pomaka na glasoviru Mije Miljković, pri izvedbi stavka vrlo poznate i često izvođene trostavačne Arpeggione sonate. Pritom je došlo do izražaja sjajno vladanje Anite Balasz palčanikom, vrlo zakučastom tehnikom pri izvedbi te skladbe na violončelu, zbog djela pisana za posebno građen instrument sa šest žica, koji je neka vrst kombinacije gitare i violončela te viole da gamba. Osobito često tu sonatu, u originalnoj Schubertovoj inačici, izvode violisti, zbog oskudne literature romantičkog doba za taj, od violončela za oktavu viši, gudački instrument. Slijedila je izvedba vrlo poznate Sonate u A-duru, središnje od njih šest L. van Beethovena, skladane u disciplini dua, gdje su, u službi glazbe, ravnopravna oba instrumenta, pri čemu su mlade umjetnice pokazale vrhunsku uigranost uz dojmljivo visok doživljaj. Pritom je radost posebno zabilježiti visoko akademski kultivirane donose glazbenoga tkiva na violončelu kao pokazatelj sjajne violončelističke škole iz Mađarske, a u sukladnosti s našom violončelističkom pedagogijom i umjetnošću na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u nizu imena A. Janigra, R. Matza, V. Dešpalja i ostalih, tradicijom koju je sveobuhvatno obogatio prof. Vaclav Huml.

Na istoj razini, uz vatromet tehnike, izvela je Anita Balasz na kraju programa Paganinijeve Varijacije, dodavši malobrojnoj oduševljenoj publici i zahtjevnu skladbu za violončelo solo španjolskoga čelista i skladatelja Gaspara Cassada.

Vijenac 476

476 - 31. svibnja 2012. | Arhiva

Klikni za povratak