U književnost se ulaže premalo

Hrvatska je u promociju nacionalne književnosti i kulture u 2011. uložila deset puta manje sredstava od susjedne Srbije

Promocija nacionalne književnosti u zemlji i u inozemstvu jedna je od ključnih strategija za stvaranje kvalitetne književne produkcije, održavanje vitalnoga tržišta knjiga te očuvanja dostojanstva književničke profesije, složili su se sudionici radnog sastanka s temom različitih modela i programa promocije nacionalnih književnosti koji je u zagrebačkom klubu Booksa 28. svibnja održan u sklopu ovogodišnjega Festivala europske kratke priče. Na susretu su razmijenjena iskustava sa zemljama koje već godinama sustavno provode nacionalne programe promidžbe domaće književnosti, a usporedive su s Hrvatskom po broju stanovnika, BDP-u ili iskustvu tranzicije. Na sastanku je uz predstavnike hrvatskih kulturnih institucija i organizacija sudjelovao i niz gostiju iz stranih organizacija koje se bave predstavljanjem nacionalnih književnosti, a problematizirana su pitanja zakonskih regulativa i institucionalnog okvira u kojem se promovira nacionalna književnost, konkretnih financijskih potpora piscima, izdavačima, promotorima te prevoditeljima na druge jezike, promocije književnosti putem književnih manifestacija, javnih knjižnica i međunarodnih sajmova i dr.

Bas Pauw, Katja Stergar i Jânis Oga / Snimila Vanja Pavlović

Alexandra Büchler iz organizacije Književnost bez granica, europske platforme za književnu razmjenu, predstavila je rad te mreže partnerskih institucija sa svrhom unapređenja europske kulturne razmjene na području književnosti i prevođenja multilateralnom suradnjom. Na primjerima većine europskih zemalja pokazala je kako se problematikom promocije književnosti i knjige bave najčešće ministarstva kulture i vanjskih poslova, ali ponegdje i agencije vezane uz vladu (Slovenija) ili samostalna tijela koja vlada podupire (npr. Nizozemska zaklada za knjigu). Büchlerova je iznijela i zanimljiv podatak prema kojem je Srbija u prošloj godini u promociju nacionalne književnosti i kulture uložila najviše od svih europskih zemalja, čak 300.000 eura, dok je Hrvatska u istom razdoblju uložila otprilike deset puta manje. Katja Stegar iz Javne agencije za knjigu Republike Slovenije predstavila je rad jedine slovenske institucije koja se bavi promidžbom knjige na nacionalnoj i međunarodnoj razini, istaknuvši da su sredstva za njihov rad u 2012. smanjena za čak 45%. Primjere i modele svojih zemalja predstavili su i Bas Pauw iz Nizozemske zaklade za književnost i Jânis Oga iz Letonskoga književnog centra, dok je o hrvatskom slučaju govorila načelnica Odjela za promidžbu knjige Ministarstva kulture Dubravka Đurić Nemec. Istaknula je da su u 2012. na ovom području zabilježeni blaži financijski rezovi sukladni općem smanjenju državnoga proračuna, ali se u promociju knjige sustavno ulaže. Predstavila je i aktualan natječaj Ministarstva kulture (otvoren do 26. lipnja) u sklopu kojega će autori deset romana objavljenih u 2011. biti stimulirani iznosom od 15.000 kuna. Goran Galić