Čarobno šumsko kazalište

Lutkarsko-glazbena predstava Luda šuma (na slovenskom Gozd raja!), namijenjena publici starijoj od četiri godine, koprodukcija Gledališča Glej, Ljubljana i Dječjega kazališta Dubrava, Zagreb, u kojemu je i održana hrvatska premijera 13. svibnja, temeljena je na motivima basni ruskoga pisca za djecu Sergeja Kozlova (1940–2010), koji u djeci primjeren dijalog za scenu prilagođuje Ajda Rooss, ujedno dramaturginja predstave. Premda tekst u kojemu se prikazuje prijateljska ljubav Ježića i Medvjedića, maloga i velikoga stvorenja, sićušnosti i golemosti, sreće i straha, radosti i bolesti, njihovo upoznavanje ljepota i poteškoća življenja u šumi, paraboli i alegoriji odrastanja i života, ima i poučan karakter, primjeren i basni, najveća vrijednost predstave leži u autorskom projektu Petera Kusa, koji potpisuje koncepciju, režiju i glazbu te u likovnome i grafičkom oblikovanju Kaje Avberšek i u izvedbi mladih izvođača. ˝

Vizualno privlačna predstava (scenografkinja Kaja Avberšek i kostimograf Iztok Hrga)

Četrdeset i pet minuta ispunjuje scenska priča o različitosti godišnjih doba i promjeni životnih razdoblja, o danu i noći kvartetne životne pustolovine stavljene na noge izvornoga lutkarskoga kazališta. Na kotačićima izgrađena pokretna scena od dasaka u utrobi skriva srce – život šumskih životinja, a na njoj izrasta središnje stablo – drvo života, drvo slično rajskome, pretvoreno u žičano glazbalo s elementima kontrabasa, violončela, harfe, koje u svojim granama i promjenama raspoloženja postaje dio zvonke, zvučne šume što dječjoj i odrasloj publici nudi orkestraciju različitih raspoloženja, promjena i protoka života u izvornim glazbalima napravljenima od drvenih predmeta, šumskoga voća, korijenja, biljaka, dijelova lutkolikih tijela životinja što postaju bubnjevi ili trube, udaraljke i puhači, klavijature i žičani instrumenti od prirodnog, šumskog materijala.

Umjesto nekoliko lutaka, antropomorfiziranih životinja i biljaka uobičajenih u lutkarskim predstavama za djecu utemeljenima na basnama, Luda šuma cijelu šumovitu prirodu i njezine stanovnike pretvara u veliko, a tako minijaturno glazbeno kazalište u kojemu glavne lutke postaju od šume stvoreni instrumenti, a scenografija život šume. Tajnovitost života sluša se u tajnovitim i čarobnim zvukovima i glazbi koju proizvodi šuma, od kreacije luda od sreće, luda šuma. Skladatelj i glazbenik Peter Kus stvara razigranu i suptilnu scensku basnu u kojoj se ekološka (za)misao realizira na najbolji mogući način zahvaljujući mogućnosti slušanja prirode izravno i emotivno – sa same scene i iz same scene. Glazbom, tekstom, lutkama, predmetima i instrumentima napravljenima od prirode igraju se, sviraju, pjevaju i glume na hrvatskome Andrea Giordani (alternativno i Marija Kolb), Bruno Kontrec, Yaniv Shentser, Ivan Štrok, odjeveni u krojem i bojom privlačne zelene kombinezone, dijelove prirode i šume. Uz neobične zvukove i glazbu uhu ugodnu i intrigantnu (glazbeni instrumenti: Peter Kus, Darko Korošec) izniman šarm predstavi daje vizualni identitet Kaje Avberšek, u skladu smeđe i zelene boje. U scensku priču o predmetima iz prirode uklopljene su maštovite i intrigantne lutke koje izrađuju Silvo Metelko, Ana Kravanja i Kaja Avberšek. a visokom estetskom dosegu pridonosi oblikovanje rasvjete koje potpisuje Borut Bučinel.

Premda je dio publike možda očekivao stereotipnu predstavu o prijateljskom povjerenju i toleranciji, a dio konvencionalnu o promjeni godišnjih doba, ova predstava nije ni konvencionalna ni stereotipna ni dosadno edukativna: prava je to igra glazbom, likovnošću i mladenačkim izvođačkim šarmom, koju treba pozorno i slušati i gledati. Čarolija je to kazališne umjetnosti, a ne deduktivna edukacija o ekologiji. Hvalevrijedno kazališno istraživanje šume koja se oblikuje, koja zvoni, zvuči, svira i pjeva, stvaranje zvonkoga šumskoga kazališta.