Točnost je negdje drugdje

U Vijencu br. 474, od 3. svibnja 2012, na str. 21. objavljen je članak Lidije Zozoli pod naslovom Svečanost hrvatske knjige i drame (nadnaslov: Dani hrvatske knjige i 22. Marulićevi dani u Splitu). Radi točna obavještavanja javnosti valja ispraviti pogrešne podatke koji se u njemu iznose.

Netočnosti počinju već od prve rečenice, koja glasi: „Netom prije početka Marulićevih dana, u Splitu su 19. travnja održani Dani hrvatske knjige, na kojima je predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač dodijelio nagrade Davidias, Judita i Slavić za književna i znanstvena dostignuća u 2011.“ Prvo, nije točno da u Splitu postoje „Dani hrvatske knjige“, pa oni dakle ne mogu ni započeti „prije početka Marulićevih dana“. Drugo, Marulićevi dani ove su godine započeli upravo 19. travnja: započeo je, naime, njihov znanstveni, književni i izdavački program. Treće, nije točno da su nagrade DHK-a dodijeljene 19. travnja, jer se to zbilo 21. travnja, također u sklopu znanstvenoga, književnog i izdavačkog programa Marulićevih dana. Napokon, red navođenja nagrada (koji nije utvrđen slučajno) zapravo bi trebao biti: Judita, Davidias, Slavić.

Nakon točnoga navođenja imena nagrađenika i njihovih djela, u članku slijedi još jedna rečenica puna netočnosti: „Obilježavanje obljetnice završetka Marulićeva spjeva Judita (22. travnja 1501) započelo je 1996, a iz godine u godinu okuplja znanstvenike i književnike koji su se na znanstvenim skupovima bavili kako važnošću književnog opusa Marka Marulića i njegovim utjecajem na cjelokupnu hrvatsku književnost, tako i trenutačnim položajem hrvatskih književnika.“ Nije točno da je „obilježavanje obljetnice“ započelo 1996, nego 1991. Nije točno da su se znanstvenici i književnici bavili „trenutačnim položajem hrvatskih književnika“ jer to nije u protekle 22 godine nikad bila tema znanstvenoga, književnog i nakladničkog programa Marulićevih dana.

Najgore tek slijedi: „Nakon Dana hrvatske knjige, u Splitu su otpočeli 22. Marulićevi dani (...)“. Iz te i sljedećih rečenica posve je jasno da gđa Zozoli Marulićeve dane vidi samo i isključivo kao kazališni program. Čini se, dakle, nužnim da je obavijestim kako stvari stoje posve drukčije. Uostalom, i pred kulturnom javnošću dužan sam ispraviti iznesene dezinformacije.

Zamisao o Marulićevim danima rodila se u Književnom krugu Split u lipnju 1990. godine; zasnovani su kao znanstvena, književna i izdavačka manifestacija. No još tijekom priprema za prvu godinu, planovima se pridružio i HNK Split svojim kazališnim programom; tako su već prvi Marulićevi dani, održani u travnju 1991, imali dvostruk program. Nastavilo se tako i dalje, do danas, s time da se dva spomenuta programa odvijaju neovisno jedan o drugom; povezani su samo zajedničkim imenom manifestacije te ključnim nadnevkom, 22. travnja. Tko želi o tome doznati više, neka pogleda Marulićev ljetopis Mirka Tomasovića, u njegovoj knjizi Sedam godina s Marulom (Split, 1996); marni je ljetopisac, uz bezbrojne druge vijesti i zanimljivosti, pribilježio dragocjene podatke o nastanku i prvom održavanju Marulićevih dana (str. 25–39. i 44–46).

U sklopu znanstvenoga, književnog i izdavačkog programa Marulićevih dana održavaju se već 22 godine znanstveni skupovi o Marku Maruliću i o hrvatskoj književnosti humanizma i renesanse. Na skupovima je dosad sudjelovalo više od 130 stručnjaka iz 14 zemalja. Znanstveni prilozi sa skupova redovito se objavljuju u zborniku Colloquia Maruliana (dosad objavljen 21 svezak), koji se pak referira u brojnim uglednim inozemnim publikacijama. Nadalje, u tom nekazališnom programu redovito se predstavljaju nove knjige, održavaju se predavanja, izložbe, studentske radionice (dosad sudjelovalo više od sto studenata iz Hrvatske i inozemstva), a Društvo hrvatskih književnika dodjeljuje nagrade Dana hrvatske knjige (Judita, Davidias, Slavić), i to od 1997, od kada se održavaju i pjesničke posvete Hrvatski pjesnici Marulićevu Splitu.

O svemu rečenome, kao i o svim svojim aktivnostima, Književni krug Split i Marulianum redovito – već pune 22 godine! – obavješćuju javnost (pojedince, institucije, medije) putem tiskovnih konferencija, pozivnica, programskih listića i programskih knjižica. Programi se u tiskanom obliku šalju na stotine adresa, pa tako i na adresu Vijenca.

Sve su te informacije dostupne na mrežnim sjedištima Književnoga kruga i Marulianuma, a obavijesti se prosljeđuju i e-poštom, na adrese pojedinaca, medija, ustanova i internetskih portala (npr. culturenet.hr).