Književni globus

Nagrada za životno djelo Ernestu Cardenalu

ŠPANJOLSKA – Nikaragvanski pjesnik i teolog Ernesto Cardenal dobitnik je ovogodišnje španjolske Nagrade kraljice Sofije za liriku.

Nagradu 87-godišnjem Cardenalu za životno djelo dodjeljuju sveučilište u Salamanki i španjolska kraljevska kuća, a dotirana je s 42.100 eura. Sin utjecajne obitelji iz Nikaragve, autor se rano politički angažirao u borbi protiv Somozine diktature. Prvu zbirku, Hora 0, objavio je 1957, a nakon studija teologije u Meksiku zaređen je za svećenika. U zbirci Salmos (1964) povezao je kršćansku poruku sa socijalnim i političkim oslobođenjem Latinske Amerike i time je postao jedan od osnivača tzv. teologije oslobođenja. Nakon sandinističke revolucije u kabinetu Daniela Ortege bio je ministar kulture, zbog čega ga je papa Ivan Pavao II. javno ukorio prigodom posjeta Managui. Zbog neslaganja s Orteginim političkim stilom, Cardenal je poslije izašao iz sandinističke partije.

Umro Maurice Sendak

SAD – Autor knjiga za djecu, otac klasika Where the Wild Things Are, umro je u 83. godini u Connecticutu.

Sendak je napisao i ilustrirao gotovo pedeset knjiga, a njegova su djela čitana u cijelome svijetu u milijunskoj nakladi. Najpoznatije njegovo djelo, Where the Wild Things Are iz 1963, prevedeno je na niz jezika, a po njemu je snimljen i film. Autor je i knjiga In the Night Kitchen, Outside Over There i drugih, a bio je dobitnik brojnih nagrada, među njima američke Medalje Caldecott, Nagrade Hansa Christiana Andersena i Nagrade Astrid Lindgren. Poznat je po tome da je književnost za djecu izvukao iz, kako je rekao, „sigurna, higijenskog svijeta dječje sobe“ i u nju unio realistične, pa i mračne prikaze, zbog čega je na početku karijere kritiziran.

Breitbachova nagrada Kurtu Flaschu

NJEMAČKA – Nagrada Josepha Breitbacha, dotirana s 50.000 eura, ove godine ide Kurtu Flaschu, „jednom od najurbanijih pisaca“ i velikom filozofu i povjesničaru, kako je obrazložila Akademija znanosti i književnosti u Mainzu, koja predaje nagradu.

82-godišnji Flasch prije svega bavi se filozofijom, primjerice u Kampf der Philosophie. Große Kontroversen von Augustin bis Voltaire iz 2008, a dobitnik je Nagrade Hanne Arendt za političku misao i Lessingove nagrade za kritiku. Breitbachova nagrada, koja će mu biti predana u rujnu, jedna je od najviše dotiranih njemačkoga govornog područja, a lani ju je dobio Hans Joachim Schädlich.

Otvoren Muzej nevinosti

TURSKA – Turski nobelovac Orhan Pamuk nakon višegodišnjih je priprema u Istanbulu otvorio svoj Muzej nevinosti.

Izloženi predmeti iz svakodnevnoga života Turske sedamdesetih godina vizualiziraju istoimeni Pamukov roman, ali prema autorovim riječima, muzej je više od ilustracije knjige. Roman objavljen 2008. prati priču Kemala koji tek nakon zaruka sa Sibel shvaća da je izgubio svoju veliku ljubav Füsun, kojoj posvećuje Muzej nevinosti. Pamuk je kuću u četvrti Beyoglu preuredio uz pomoć njemačkih arhitekata i sufinanciranje raznih zaklada.

Dnevnici Klausa Manna na internetu

NJEMAČKA – Münchenski književni arhiv Monacensia na internetu je objavio kompletne dnevnike Klausa Manna (1906–1949).

Autor romana Mephisto i sin nobelovca Thomasa Manna, dnevnike je vodio od 1931. do smrti, a prema navodima arhiva, oni nude „radikalno otvoren uvid u kompleksnu osobu Klausa Manna, a istodobno su i književni i povijesni dokument“. Gotovo tri i pol tisuće stranica sada je besplatno dostupno na www.monacensia-digital.de, u sklopu projekta kojim se ostavština obitelji i u digitalnom obliku treba dati na uvid javnosti. Zapisi kćeri Thomasa Manna, novinarke Monike Mann, već se mogu čitati na internetu, a Monacensia posjeduje i kompletne zapise Klausa Manna i njegove sestre Erike, te više od 800 pisama i rukopisa Thomasa Manna.

Pronađeni nepoznati

Lorkini zapisi

ŠPANJOLSKA – U Španjolskoj su otkriveni dosad nepoznati rukopisi Federica Garcíe Lorce (1898–1936).

Kako javlja El País, tekstovi su pronađeni u ostavštini književnoga kritičara Juana Ramíreza de Lucasa, koji je kao student s pjesnikom imao ljubavnu vezu. Nedugo prije smrti prije dvije godine, Ramírez de Lucas je Lorkina pisma i zapise dao sestri uz molbu da ih objavi. Lorcu, do danas najprevođenijega španjolskog pjesnika 20. stoljeća, kao ljevičara i homoseksualca, strijeljali su 1936. Francovi vojnici.