Livanjska bojišnica od strateškog značenja

O strateškoj važnosti Livna i livanjske bojišnice govorilo se 27. travnja u Matici hrvatskoj, na okruglom stolu Obrana Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Livanjska bojišnica – travanj 1992, organiziranom na poticaj Memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata s Hrvatskim institutom za povijest i Maticom hrvatskom, kako bi se predstavile činjenice o sudjelovanju Hrvatske i hrvatskih postrojbi u otporu srpskoj agresiji na BiH. Nakon pozdravnih riječi Glavnoga tajnika Matice hrvatske Zorislava Lukića, ravnateljice Hrvatskoga instituta za povijest Jasne Turkalj i Ante Nazora, ravnatelja Memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, u kojima je naglašena važnost događaja na toj bojišnici u samom tijeku rata, ali i zbog pokušaja „nametanja krivnje da je Hrvatska vršila agresiju na BiH“.

Panorama Livna

Okrugli je stol započeo Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest izlaganjem o političkom stanju u BiH u travnju 1992. i utemeljenju Hrvatskoga vijeća obrane 8. travnja 1992. Kako je naglasio Lučić, to je bila prva i jedina odluka zajednice Herceg-Bosne od njezina osnutka u studenom 1991. Davor Marijan govorio je o snagama JNA na livanjskoj bojišnici na osnovi dokumenata koje je sakupio tijekom petnaestogodišnjeg bavljenja Domovinskim ratom. Nakon što je iznesen politički kontekst odvijanja događaja u travnju 1992, admiral Davor Domazet Lošo prikazao je važnost strateškog značenja prostora livanjske bojišnice te borbi na području Livna i Neuma u travnju 1992, kamo je s generalom Gotovinom poslan kako bi učvrstio sustav obrane. Hrvatske su snage na tom bojištu zaustavile napad velikosrpskih snaga i obranile Hrvatsku i BiH budući da se radi o jedinstvenom i neodvojivom ratištu. „Nema dva rata“, naglasio je Domazet Lošo. Nazor je pročitao i izvješće pukovnika Marka Vukasovića o sudjelovanju 5. pješačke bojne 4. gardijske brigade na livanjskoj bojišnici. Vrlo je važna bila i potpora livanjskog iseljeništva, koje je organizirano pomagalo, ali i livanjskih studenata u Zagrebu, od kojih je ustrojena i studentska postrojba, što je istaknuo Branko Miloloža, predsjednik Livanjske zajednice Zagreb, osnovane u prosincu 1990, a koja je već do rujna 1991. uspjela izgraditi lanac povjerenikâ (SAD, Kanada, Europa i Australija) te je tako skupljala humanitarnu i drugu pomoć.

U drugom su dijelu okrugloga stola sudjelovali i ratni zapovjednici, bojnik Jure Granić, zapovjednik 1. sektora (Rujani) u kojem se odvila odlučujuća bitka u kojoj su zaustavljene neprijateljske oklopne snage, te pukovnik Boris Jacović, koji je govorio o ulozi Taktičke skupine 2. gardijske brigade u obrani Livna. Pukovnik Željko Mihaljević, ratni vođa specijalne skupine SJP ALFA u Livnu, prikazao je njihovo djelovanje. U publici su se okupili mnogi ratni suborci od kojih se mnogi dugo nisu vidjeli, među njima i brigadir Rodolfo Barrio Saavedra, Argentinac koji je govorio o ulozi 4. gardijske brigade Hrvatske vojske u 3. sektoru kojim je tada zapovijedao. O ulozi ratnog saniteta na području Livna nekoliko je riječi rekao i dr. Kovač koji je također bio u publici, a skupu je prisustvovao i veći broj studenata.