Jezikoslovno rodoljublje u pjesničkoj antologiji

Iako je dobila nešto osobito vrijednih priznanja, svakako će biti istina da Slavonska naklada Privlačica nije dovoljno poznata u širem krugu čitatelja. Upravo je taj nakladnik u nizu monografija objavio antologiju hrvatskoga pjesništva o materinskom jeziku pod naslovom Po njemu si sve što jesi.

Izd. SN Privlačica, Vinkovci, 2011.

Tu su malu antologiju sastavili Katica Čorkalo Jemrić i Stjepan Damjanović, pri čemu je Damjanović u uvodnoj raspravi pokazao kako je velik udio hrvatskoga jezika u oblikovanju hrvatskoga identiteta te se založio za racionalnu i realnu jezičnu politiku izrazito potrebnu u današnjem povijesnom trenutku. Marko Samardžija na malu je prostoru svestrano opisao hrvatski kao povijesni jezik, tj. sve idiome što se mogu i moraju držati hrvatskim jezikom. Katica Čorkalo Jemrić raspravila je o uvođenju hrvatskoga jezika u službenu uporabu u 19. stoljeću, s naglaskom na godinu 1861. i tadanje odluke Hrvatskoga sabora potpomognute mudrom ne samo jezičnom politikom bana Josipa Šokčevića.

Kako rekoh, antologija dvoje priređivača nije opsežna, ali nam ipak predstavlja kako su hrvatski autori, njih šezdesetak, gledali na materinski jezik od popa Martinca potkraj 15. stoljeća do najnovijega vremena. Zastupljeni su autori iz svih hrvatskih regija, iz Bosne i Hercegovine te iz dijaspore. Naslov antologije Po njemu si sve što jesi glasoviti je stih iz Preradovićeve pjesme Rodu o jeziku, slavne poput nekih drugih pjesama hrvatskih autora, među kojima su najpoznatiji Gajevi, Demetrovi, Kranjčevićevi, Matoševi, Nazorovi i Ivaniševićevi stihovi, a sve ih nalazimo u nedavno objavljenoj knjizi.