Veličanstveno otkriće

Umjetnost drevnoga Rima s monumentalnim graditeljskim i kiparskim ostvarenjima, zidnim slikarstvom, mozaicima te različitim uporabnim predmetima u našoj je zemlji ostavila neizbrisiv trag. Najnovije otkriće luksuznoga srebrnog posuđa s kraja 4. stoljeća u Vinkovcima ponovno je potvrdilo kontinuitet antičke umjetnosti na hrvatskom tlu, a prema prvim ocjenama riječ je o jednom od najvećih nalaza hrvatske arheologije. Pedesetak različitih artefakata ukrašenih cizelacijom i pozlatom, teških tridesetak kilograma, iznimne je umjetničke vrijednosti, a uspoređivati se mogu jedino sa Seusovim blagom, koje je početkom devedesetih u aukcijskoj kući Sotheby ponuđeno po cijeni od 360 milijuna kuna. Riječ je bila o najvažnijem nalazu rimskoga srebrnog posuđa dotad u svijetu, otkrivena vjerojatno u jednoj od četiriju rezidencijskih i rustičnih kasnoantičkih vila u Barbarigi u Istri (i vjerojatno odande ukradena), što je Hrvatska neuspješno pokušala dokazati i sudskim putem, iako ga je i najveći svjetski autoritet za rimsko srebro, David Keys, smjestio upravo u Barbarigu.

Nalaz ostave luksuznoga srebrnog posuđa iz 4. stoljeća iskopan 23. ožujka u Vinkovcima

Najnoviji vinkovački nalazi pronađeni su u ostavi bogatoga građanina antičkih Cibala na dubini od 70 cm u Dugoj ulici i prevezeni su na restauraciju u Mimaru, a iskopao ih je Šime Vrkić iz arheološke tvrtke Geoarheo. Ratna ministrica kulture, arheologinja Vesna Girardi-Jurkić, (koja je pokrenula i sudsku parnicu oko Seusova blaga), za Vijenac je potvrdila kako su u pitanju vrijedni nalazi iz 4. stoljeća – zlatnog vijeka rimskoga grada Colonia Aurelia Cibalae – što se poklapa i s njezinim dosadašnjim teorijama: „Iako u usporedbi sa Seusovim blagom ovdje nedostaje veliki pladanj, riječ je o fascinantnom otkriću, vrijednosti čak i veće od te kolekcije 14 posuda datiranih između 350. i 450, s time da je ovdje pronađeno oko 35 predmeta više, sličnih oblika, s antropomorfnim i zoomorfnim ukrasima.“ Pomoćnik ministrice kulture Zlatko Uzelac izjavio je da tim otkrićem počinje nov uspon hrvatske arheologije, u kojem će Vinkovci dobiti zasluženo mjesto, a ravnatelj vinkovačkoga Gradskog muzeja Danijel Petković najavio je skoro predstavljanje „još jednog senzacionalnog arheološkog nalaza iz Vinkovaca“.

Zanimljivo je da je nedaleko ovog nalazišta 1970-ih iskopana oslikana glinena posuda vučedolske kulture na kojoj je arheolog Aleksandar Durman očitao „najstariji indoeuropski kalendar Orion“, star oko 4500. godina. Podsjećamo da su u današnjem gradskom središtu (u antici je to bio periferni dio Cibala!) u kolovozu 2011. otkrivena i dva vrijedna rimska zlatnika s likom braće Valensa i Valentijana I, rimskih careva rođenih u Vinkovcima sredinom 4. stoljeća. Nije nemoguće pretpostaviti da će dalja istraživanja na tom području možda otkriti i njihov domus s popratnim zgradama i sadržajima, što bi svakako bila svjetska arheološka senzacija.