U znaku Boškovića

Klasje naših ravni časopis je za književnost, umjetnost i znanost pokrenut 1935. Prestao je izlaziti 1944, ali je obnovljen 1966. kao glasilo subotičke Matice hrvatske. Današnje uredništvo čine Lazar Merković, Milovan Miković, Petko Vojnić Pučar i Stipan Stantić, predsjednik Matice hrvatske u Subotici. Časopis se brine o čuvanju hrvatskoga standardnog jezika te kulturnoj djelatnosti Hrvata u Vojvodini, Hrvatskoj i svijetu. Izlazi kao dvobroj šest puta godišnje.

Izd. Ogranak Matice hrvatske u Subotici

Posljednji je svezak iz 2011. (11–12, 2011) popratio aktualnu 300. obljetnicu rođenja Ruđera Boškovića. Stipe Kutleša ističe kako je Bošković jedna od najznamenitijih ličnosti svjetske znanstvene povijesti.

Predstavlja Boškovića kao filozofa, književnika, arheologa, diplomata, astronoma, matematičara... Kutleša za kraj donosi i pitanje Boškovićeve nacionalne pripadnosti. Ističe kako bez obzira na iredentističke talijanske ili velikosrpske stavove svi elementi govore da je bio Hrvat, ali da je mnogo bolje baviti se njegovim znanstvenim radom nego dokazivanjem ideoloških stavova. Sljedeći dio lista donosi nekoliko radova o pjesničkom i znanstvenom radu Miloša Miloševića, admirala Bokeljske mornarice. Sreten Perović piše o njegovu odnosu prema rodnom kraju, Jelena Antović pisala je o njegovu prinosu arhivistici, Gracijela Čulić o poeziji, Jovan Martinović donosi životopis, a Ilija Radović predstavlja ga kao znanstvenika i admirala Bokeljske mornarice. U ovom je broju objavljen i ulomak romana Damin gambit V. Tomislava Keitiga te ulomak televizijske drame 1937. godina Stjepana Bartoše.

U središnjoj rubrici Motrišta radove objavljuju: Vladan Čutura (Shakespeareov Caliban i problem antizapadnjaštva u Srbiji), Milovan Miković (Jezičnost osobnog i povijesnog iskustva – o pjesništvu Vojislava Sekelja), Sanja Vulić (Uloga školskoga predmeta Narodopis u promicanju nacionalnoga identiteta manjinskih zajednica u Mađarskoj, na primjeru bugarske i hrvatske manjine), Robert Hajsan (Ikavica Balinta Vujkova u usporedbi s južnogradišćanskohrvatskim govorima), Ljubica Kolarić-Dumić (Odnos pjesnika i kraja), Juditha Plankos (U traganju za vlastitim granicama) Jakov Basch (Ukanjižen), Zvonko Sarić (Putujući prema kraju noći) i Barbara Panić (Sinagoga).

U posljednjoj je rubrici Baština Antonija Čota Rekettye objavila posljednji dio teksta Lemeš u osimu plemenitog ravničarskog drača, gdje piše o istaknutim pojedincima podrijetlom iz Lemeša. Likovni su prilozi u ovom broju Klasja djelo beogradske keramičarke Dušice Brguljan.