Iz ogranaka

Skupština Ogranka Matice hrvatske u Kutini za novoga je predsjednika 27. ožujka izabrala Antu Juretića, poznatoga prosvjetnog i kulturnog radnika, pisca zapaženih kazališnih djela koja režira i s glumcima amaterima postavlja na pozornicu. U minule četiri godine više je zapaženih programa obilježilo rad kutinske MH s podružnicom u Popovači. To su: Budućnost na rubu močvare, Kutinski dani znanosti i umjetnosti, Zavičajni teatar Ive Serdara, stručni izleti i posjeti Hrvatima u susjednim zemljama. Razvijena je nakladnička djelatnost. Uskoro iz tiska izlazi i dvobroj časopisa Moslavačko zrcalo, a u kojemu se urednički surađuje i s drugim ograncima u Moslavini. Prvi događaj OMH u Kutini bio je odmah drugoga dana, 28. ožujka, predstavljanje knjige Damira Borovčaka Gvozdansko: hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora. Ostvareno je to s Koordinacijom braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Kutine. Spomen-večer na Josipa Jovića, prvoga smrtno stradala u odori hrvatskog policajca 31. ožujka 1991. u borbi za slobodu demokratski izborene Hrvatske bila je posvećena svim žrtvama darovanim domovini tijekom povijesti. Autor knjige Damir Borovčak podsjetio je na Gvozdansko, tromjesečni otpor turskom nadiranju i 13. siječnja 1578: žrtvu posljednjih branitelja smrznutih u snijegu, protivnih svim, pa čak i ublaženim uvjetima predaje. O vrijednostima i poštovanju žrtve, aktualizirajući tu potrebu i u današnje vrijeme obrane suvereniteta domovine, uz autora knjige u prepunoj dvorani Doma hrvatskih branitelja govorili su i mons. Vlado Košić, biskup sisački, te Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva. (Dragutin Pasarić)

Lipovljani

Ogranak MH Lipovljani 31. ožujka prigodno je u Piljenicama, rodnom selu Đure Vidmarovića, obilježio 40. obljetnicu njegova književnoga rada i 65. rođendan. Slavljeniku, koji je u dva mandata bio saborski zastupnik te veleposlanik u Ukrajini, iskazana je zahvalnost i za prinos stvaranju demokratske Hrvatske i njezine međunarodne afirmacije. Vidmarovićev zavičajni jubilej o kojemu se osobito brinula predsjednica OMH Lipovljani Melita Lenička i tamošnja Udruga žena Mlinarice protekla je nizom sadržaja. Nastupila je domaća vokalna skupina Mlinarice, a projiciran je dokumentarni film o slavljeniku (autor Dražen Zetić). Prvi put javnosti su predstavljena čak tri vrlo zapažena Vidmarovićeva djela Ukrajinsko-hrvatske teme, Hrvatsko-židovske teme i Hrvati Boke kotorske kroz povijest – sjećanja i zaboravi. Uz autora o djelima su govorili Dragutin Pasarić i Aleksa Pavlešin. (G. G.)

Mostar

Tradicionalna manifestacija Mostarsko proljeće 2012. i Dani MH u Mostaru održat će se od 15. travnja do 31. svibnja nizom kulturno-umjetničkih priredaba, predavanja i stručnih skupova. Program započinje svečanim otkrivanjem spomenika nobelovcima Ivi Andriću i Vladimiru Prelogu (rad akademskoga kipara Zorana Jurića) u Parku nobelovaca 15. travnja te koncertom u Sjećanje na na Ljubu Stipišića Delmatu u suradnji s Festivalom dalmatinskih klapa Omiš. Poseban gost koncerta bit će Tedi Spalato. (G. G.)

Split

U organizaciji OMH u Splitu 21. ožujka održana je tribina naslovljena Čijim je jezikom pisao Ivo Andrić u surječju hrvatskih i srpskih razlika, a gost predavač bio je splitski jezikoslovac Ilija Protuđer. Protuđer je rekao da je poznato kako je Andrićev jezik (u mlađim danima) njegov osobni idiom, protkan mnogim riječima koje pripadaju hrvatskome književnom jeziku, (Protuđer ih naziva hrvatizmima ili kroatizmima), zatim hrvatskim svezama riječi i sintaktičkim konstrukcijama zapisanima samo u hrvatskoj književnosti. Da se Andrić zadržao samo na rječniku svoga kraja, mjesnoga idioma, njegov bi izričaj ostao nedorečen, skučen i nedovoljno osebujan, jamačno ni bi dosegnuo književne visine svojega vremena i velike pohvale nakon smrti. Njegov materinski jezik pretežito potječe iz trokuta njegova rodnoga Travnika, zatim Višegrada, gdje je završio osnovnu školu, te Sarajeva, gdje je pohađao gimnaziju i gdje je bilo stalno prebivalište njegovih roditelja. Andrić se izjašnjavao katoličkim Hrvatom iz Bosne, a poslije je izabrao srpski jezik te njime pisao sve do smrti. Stoga se nameće zaključak da je Andrić nedvojbeno pisao i hrvatskim i srpskim književnim jezikom i pripada objema književnostima, zaključio je Protuđer. (Ivica Luetić)

Vinkovci

Filmske večeri u Matici u 20 sati održavaju se svaki petak od 23. ožujka do 20. travnja u Dvorani OMH u Vinkovcima. U sklopu serijala Hrvati i kršćanstvo koji potpisuju scenaristi Ninoslav Lovčević i Hrvoje Hitrec te urednik i redatelj Branko Cahun i Ranko Karabelj u šest dijelova bit će prikazane veze Hrvata s kršćanstvom od dolaska Hrvata u 7. stoljeću i prihvata kršćanstva kao službene religije pa sve do događaja koji su obilježili 20. stoljeće. U sklopu programa bit će projicirani i filmovi Običaji u mjestu Bošnjaci na Cvjetnicu (red. Davor Borić Bubu, HRT, 2010) i Drinske mučenice (Zdravko Bilandžija, HTV, 1991). (G. G.)

Vukovar

U organizaciji Ogranka MH U Vukovaru, Područnoga centra Instituta društvenih znanosti i Franjevačkog samostana, u Pastoralnom centru Sv. Bone predstavljena je 29. ožujka knjiga Slavonija i Srijem 1777/1778. Riječ je o prvom prijevodu na hrvatski jezik putopisa Friedricha Wilhelma von Taubea, koji je objavljen pod naslovom Povijesni i zemljopisni opis Kraljevine Slavonije i Vojvodstva Srijema, u Leipzigu 1777. i 1778. To izvanredno djelo dragocjeno je svjedočanstvo društvenih, naseljskih, gospodarskih i demografskih prilika slavonskog i srijemskog područja u drugoj polovici 18. stoljeća. Ono pokazuje da Slavonija i Srijem u tom razdoblju nisu bili na margini europskih političkih procesa i odnosa, ali da su u društvenom i gospodarskom smislu znatno zaostajali u razvoju za drugim krajevima Habsburškoga Carstva. Taubeovo je djelo s njemačke gotice preveo i za tisak priredio Stjepan Sršan, a izdavač je Državni arhiv u Osijeku. Knjigu su u Pastoralnom centru Sv. Bone predstavili dr. Dražen Živić, predsjednik OMH Vukovar, profesor Petar Elez, ravnatelj Državnog arhiva u Vukovaru i dr. Stjepan Sršan, a pozdravnu riječ uputio je i vukovarski gvardijan, fra Gordan Propadalo. (Dražen Živić)

Zadar

Ovogodišnji Dani hrvatskoga jezika obilježeni su i u zadarskom Ogranku MH od 15. do 22. ožujka nizom događaja. Predavanje Vjekoslava Ćosića Francuski izvori dr. Jakova Čuke, odnosno Jakše Čedomila, održano 15. ožujka, razmatalo je jezične i jezikoslovne dodire i utjecaje toga hrvatskog književnog kritičara s francuskim jezikom, odnosno tadašnjim istaknutim francuskim piscima i književnim kritičarima, što je rezultiralo suvremenim pristupom hrvatskoj književnoj kritici. Knjiga Povijest hrvatskoga jezika, 2. knjiga: 16. stoljeće (Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica, 2011) 22. ožujka predstavljena je u prepunoj dvorani MH Ogranka u Zadru. O knjizi su govorili Ivo Pranjković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kroatistica Gordana Čupković i urednik knjige Josip Lisac, oboje s Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru te glavni urednik Ante Bičanić. U sklopu Dana hrvatskoga jezika Božidar Šimunić sažeto je iznio glavna zbivanja vezana za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Hrvatskoj i u svijetu u proteklih 12 mjeseci. Posebno je bilo riječi o aktualnom pitanju – položaju hrvatskoga jezika u Europskoj Uniji – s obzirom na to da sredinom sljedeće godine Hrvatska postaje njezina 28. članica. (Marija Mimica)