Zaštita i afirmacija baštine

Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture, posljedica stogodišnjega stručnog rada, predstavljen je 13. ožujka u multimedijalnoj dvorani muzeja Mimara. Riječ je o internetskoj bazi koja javnosti omogućuje trenutni uvid u registraciju i stupanj zaštite nepokretnih, pokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara u Hrvatskoj dajući uz fotografiju osnovne informacije o važnosti i nastanku dobra, autoru, smještaju, mjerodavnom konzervatorskom odjelu i njegovoj geolokaciji na interaktivnoj karti. Registar trenutno sadrži 8352 kulturna dobra i svakodnevno se mijenja, a novi web-orijentirani informacijski sustav, čija je realizacija započeta 2010, predstavili su ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, pomoćnik ministrice Zlatko Uzelac i načelnica Odjela za nepokretnu kulturnu baštinu Mirna Sabljak.

Mirna Sabljak, Zlatko Uzelac i Andrea Zlatar Violić

Ministrica Zlatar podsjetila je kako je baština u Ministarstvu kvantitativno i kvalitativno jedno od presudnih pitanja, a cilj je projekta svakom hrvatskom građaninu omogućiti pristup i uvid u hrvatska kulturna dobra. „Ovaj projekt ima kulturnu vrijednost jer pokazuje što imamo, gdje se nalazi i na koji je način klasificirano“, rekla je ministrica, naglasivši i uporabnu vrijednost registra zahvaljujući kojem svatko tko kupuje ili nasljeđuje građevinu može vidjeti u kojem je ona stupnju zaštite, što će spriječiti korupciju u konzerviranju. Stalni rad na dopuni i reviziji registra djelo je tristotinjak konzervatora, koji rade na dvadeset lokacija, istaknuo je Uzelac, naglasivši da će se u budućnosti unapređivati sustav geolokacije koji je trenutno funkcionalan za dvije županije. Napomenuo je da će zbog pravne zaštite i drugih ograničenja neki podaci, poput geokoordinata pokretnih privatnih zbirki ili podvodnih arheoloških lokaliteta, ostati nedostupni javnosti. Načelnica Sabljak podsjetila je kako dosad nismo imali točno definirane podatke, zbog čega je pri izradi registra provedena revizija kulturnih dobara kako bi se utvrdilo u kakvu su stanju, zahvalivši pritom na pomoći koju su Ministarstvu pružile tri informatičke tvrtke, koje su iznijele projekt u suradnji s konzervatorskim odjelima. Novost su registra mogućnost simultanoga rada na sustavu iz dislociranih konzervatorskih odjela, zastupljenost nematerijalne baštine, geolociranje dobara, jednostavna internetska tražilica te mogućnost kreiranja različitih izvještaja i izvoda, zaključila je.

Registar kulturnih dobara RH sastoji se od tri liste: Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara od nacionalnog značenja i Liste preventivno zaštićenih dobara, a uz javni realiziran je i interni registar koji će se dnevno nadopunjavati s dvadesetak novih predmeta. Andrea Zlatar istaknula je i potrebu da u registar uskoro uđu i neka suvremena kulturna dobra, poput Vjesnikova arhiva, zaključivši kako će taj projekt unaprijediti i gospodarsko-kulturnu suradnju u obliku novih kulturno-turističkih ruta te obnove kulturnih dobara što trenutno, osim spomeničke, nemaju drugu ulogu.