Vijenac 471

Matica hrvatska

MLADI GLAZBENICI U MATICI HRVATSKOJ: ELIZABETA ADŽAGA

Precizna izvedba

Zlatko Stahuljak

Kao treći koncert devetoga ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj, u godini 170. obljetnice Matice hrvatske, 27. veljače nastupila je glasoviračica Elizabeta Adžaga u Velikoj dvorani MH u Zagrebu.

Elizabeta Adžaga (1994) završila je treći razred Srednje glazbene škole Blagoje Berse u Zagrebu u razredu prof. Kristine Bistrović-Darvaš. Dobitnica je niza visokih nagrada iz glasovira kao i u komornim sastavima te i u disciplini solfeggia. Na Međunarodnom natjecanju Zlatko Grgošević primila je treću nagradu 2004, drugu nagradu 2008, a bila je i apsolutna pobjednica kao dobitnica prve nagrade 2006. Dobitnica je i treće nagrade na EPTA-i, međunarodnom natjecanju za mlade pijaniste u Osijeku 2007. te druge nagrade na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Citta di Gorizia 2009. Sudjeluje na mnogim festivalima i koncertima diljem Hrvatske te u više navrata snima za HRT. Polazila je seminare uglednih pedagoga kao što su Siavush Gadjiev, Marina Ambokadze, Noel Flores, Romuald Noll, Konstantin Bogino, Nina Patarčec i Ruben Dalibaltayan. U tri navrata primila je nagradu Fonda Janka Šanjek, koju njezina škola dodjeljuje najuspješnijim učenicima glasovira.


slika Snimio Mirko Cvjetko


Svoj je recital Elizabeta Adžaga započela Preludijem i Fugom J. S. Bacha u d-molu, BWV 875, WTK II, a nastavila četverostavačnom Sonatom Ludwiga van Beethovena u D-duru, op. 10 br. 3. U drugom dijelu rasporeda bio je Scherzo u b-molu, op. 31 Frederica Chopina, dva preludija iz knjige, br. 6 Koraci u snijegu i br. 10 Potonula katedrala, a na kraju izvela je Prvu studiju Borisa Papandopula, iz njegova ciklusa od Osam studija.

Elizabeta Adžaga započela je recital kratkim zvučno odijeljenim udarima u Bachovu Preludiju i nastavila istom jasnoćom Fugu, možemo slobodno reći, s blistavom točnošću izvedbe tih, danas nezaobilaznih, djela iz Dobro ugođena glasovira. Izvedbu je nastavila živahno oblikovanim stavkom Presto i u nastavku Largom suprotnoga karaktera, koji „izražava melankoliju“, kako djelo tumači sam drugi skladateljski uzor ove večeri Ludwig van Beethoven. Nakon te muzikalne napetosti glazbeno oslobađanje donijela nam je izvedba Sonate; Menuetta i raznolikoga Ronda.

Bogato je zazvučao znameniti Chopinov Scherzo u b-molu na početku rasporeda drugog dijela, pokazavši kako mlada Elizabeta Adžaga nema nikakvih poteškoća pri izvedbi zahtjevnih djela, koja zbog poznatosti zahtijevaju još veću odgovornost pri izvedbi. Štoviše, Koraci u snijegu i znamenita Potonula katedrala, Debussyjevi preludiji, izvedeni su zaista sjajno, s unutarnjom toplom doživljenošću i snagom. Prpošna Prva studija Borisa Papandopula zazvučala je blistavo svojim kristalno brzim pomacima u nizu, što je dokraja oduševilo brojnu publiku, kojoj je umjetnica dodala virtuozni komad, uresivši znalački pedagoški rezultat krunom svoje pijanističke osobnosti koja obećava.


Vijenac 471

471 - 22. ožujka 2012. | Arhiva

Klikni za povratak