Zaboravljeni pjevi

Jedna je od naših trajnih briga ona za baštinu, u koju pripada svakako i glazbena, a u njoj posebno vokalna baština. U hrvatskom glazbenom stvaralaštvu 19. i početka 20. stoljeća najplodnije je bilo baš stvaralaštvo na području popijevke. Znatan broj tih djela je sačuvan, obrađen i arhiviran no nažalost mnoge od pjesama za glas (i najčešće glasovir) nastale u tom razdoblju nisu „zaživjele“, jer se rijetko izvode na koncertima, a još su rjeđe izvedbe tonski zapisane i dostupne za slušanje u radijskim i TV-programima ili na nosačima zvuka.

Stoga je vrijedno pažnje zabilježiti koncertne izvedbe hrvatske vokalne baštine, a posebno objavljivanje takvih zvučnih nosača, što Vijenac nastoji revno pratiti.

Ovih dana Cantus je u suradnji s HRT-om objavio nosač zvuka Zaboravljeni pjevi mezzosopranistice Katje Markotić, koja se već godinama bavi izvedbama (nepravedno) malo poznatih pjesama hrvatskih skladatelja. Dobar broj njih tijekom godina tonski je snimila u studijima Hrvatskoga radija te su sada sakupljene i objavljene na CD-u Zaboravljeni pjevi. U više od jednoga sata trajanja mogu se čuti marno otpjevane pjesme što su ih skladali Vatroslav Lisinski, Franjo Krežma, Ivan Padovec, Ferdo Wiesner Livadić, Vjekoslav Rosenberg Ružić, Albe Vidaković i Josip Vrhovski uglazbivši stihove hrvatskih pjesnika (Antuna Mihanovića, Petra Preradovića, Rikarda Katalinića Jeretova, Josipa Vrhovskog i dr.) i nekih njemačkih pjesnika (jer je to i vrijeme popularnosti Lieda šumanovskoga stila).

Album donosi 24 pjesme što ih je Katja Markotić snimila u suradnji i uz pratnju za glasovirom Ljubomira Gašparovića, Tomislava Fačinija i Danijele Petrić te uz gitaru Krešimira Bedeka (pjesme varaždinskog gitarističkog virztuoza Ivana Padovca).

Uz izdavanje Zaboravljenih pjeva priređeno je i javno predstavljanje nosača zvuka pa je dio tih pjesama Katja Markotić s navedenim suradnicima i koncertno izvela odabravši za tu zgodu, uz potporu i odobrenje zagrebačkog gradonačelnika Palaču Dverce koja je bila itekako odgovarajući prostor (iako ne i najidealniji akustički) većini pjesama. Pozivu u Dverce odazvali su se brojni pozvani posjetitelji jer bila je rijetka prigoda uopće doći u taj (protokolarni) povijesni zagrebački prostor, čime je predstavljanje dobilo i značaj kulturnog okupljanja i događaja, što je podsjetilo na negdašnja vremena. Predstavljanje je vodila Iva Lovrec Štefanović, a prigodnom besjedom o hrvatskoj vokalnoj baštini nazočnima se obratila i akademkinja Koraljka Kos, autorica teksta u popratnoj knjižici albuma.